Lovrinović je, kao što je otprije poznato zagovornik ukidanja valutne klauzule i kritičar HNB-ove politike. 'MMF je umjesto nas krenuo u polemiku s HNB-om! Valutne klauzule predstavljaju najveći rizik upravo za banke, a to je jedino shvatio MMF!' komentirao je nedavne kritike iz te međunarodne organizacije.

Upozorio je da je u Hrvatskoj monetarna politika nadređena ekonomskoj politici. 'Sve Vlade su preuzele glavni cilj monetarne politike kao glavni cilj ekonomske politike. Ne može HNB voditi ekonomsku politiku. Kad nemate jasnu viziju, čemu služi monetarna i ekonomska politika svaki će guverner glavinjati. U nas se HNB i država međusobno optužuju, sustav je prepušten inerciji koja može rezultirati kaosom', kaže Lovrinović.

Osim što je brinuo o stabilnosti cijena, HNB je trebao poticati gospodarski rast, a ovaj ekonomist upozorava da nisu dovoljno nadzirali bankarski sustav, što im je bio zadatak. 'HNB nije pravovremeno zaustavio kreditni boom, tako, primjerice, iako je smanjio rast plasmana, leasing društva su preuzela kreditne poslove banaka, a nadzor nad njima dan je tek za par godina Hanfi', podsjeća Lovrinović.

A što bi HNB trebao činiti? Pokrenuti kreditiranje banaka u kunama, umjesto deviznog tečaja ciljati inflaciju, ukinuti valutnu klauzulu i na kredite i na depozite, više se koordinirati s fiskalnom politikom te biti transparentniji, poručio je.

Predlaže da država emitira projektne obveznice, koje bi se zvale prema određenom projektu (npr. hidroelektrana Ombla), koje bi upisivali HNB i svi drugi investitori. Tako bi se projekti koji nisu zanimljivi privatnim investitorima, a za državu su nužni financirali u cijelosti od HNB-a.

'Samo uz pomoć tehnologije možemo postići rast. Samo veća poduzeća uz pomoć države mogu biti nositelji tehnološkog progresa. U suprotnom slijedi konzumeristički idiotizam', upozorava Lovrinović.

Ima on savjete i za EU, smatra da bi trebali formirati dvostupanjsku monetarnu uniju. Hrvatska će najmanje 10 godina čekati na tečajni mehanizam ERM II, što je prvi korak u uvođenju eura. U tom razdoblju, smatra Lovrinović, treba maksimalno iskoristiti monetarni suverenitet koji je sada fiktivan. I iako ulazimo u EU, on se zalaže za monetarni suverenitet, 'jer nas EU neće uzeti kao bolesnika'.

Hrvatska ekonomska politika upala je u zamke triju iluzija, neoliberalizma, kvazimonetarizma i političkog i ekonomskog pragmatizma, kazao je u svom izlaganju Dragoljub Stojanov, profesor s Ekonomskog fakulteta u Rijeci. 'Hrvatska poput zemalja 19. stoljeća ekonomski više sliči na koloniju nego na neovisnu državu. Krećemo se prema Grčkoj ne promijenimo li politiku', komentirao je Stojanov.

Kakvo rješenje nudi Stojanov? Nimalo optimističan, kaže da izbor nije lak, te da će nam 'letjeti glave ovako ili onako', a pred nama su dvije mogućnosti: interna devalvacija, koja je u stvari deflacija ili devalvacija kune. Između njih, Stojanov bi ipak odabrao devalvaciju, jer deflacija više šteti građanima, jer bi veći broj ljudi ostao bez posla. 'Neće biti nimalo veselo, na putu smo da postanemo kolonijalna periferija. Uostalom u EU ulazimo velikim dijelom zbog onih koji nas primaju, a ne zbog nas', poručio je Stojanov.