Ako je išta sigurno onda je sigurno da se ministar financija Ivan Šuker otpočetka protivio povećanju poreznih nameta, pogotovu povećanju stope PDV-a
Kad je početkom godine s idejom povećanja stope PDV-a pred javnost izašao potpredsjednik Vlade Damir Polančec, Šuker joj se odlučno usprotivio, a na pripremnom sastanku za prvi ovogodišnji rebalans u travnju i sadašnja je premijerka u društvu Šukera i Polančeca demantirala mogućnost da Vlada i razmišlja o takvom potezu, a kamo li da ga priprema povući.
Nakon toga Polančec se ušutio a o povećanju PDV-a govorio je jedino ekonomski analitičar Željko Lovrinčević koji već mjesecima tvrdi da se proračunska konstrukcija ne može zatvoriti bez povećanja prihoda, a najelegnatnije je povećati PDV. Dvojcu Lovrinčević-Polančec nedavno se pridružio i HSS-ovac Josip Friščić, koji je još u veljači tvrdio da je to loše rješenje, a mnogi Friščićev obrat tumače dobrim odnosima sa Polančecom.
Na braniku zamrzavanja poreza, pogotovu PDV-a, na sadašnjoj razini do jučer je čvrsto stajao jedino Ivan Šuker, koji bi po svom položaju trebao biti glavni kreator politike državnih financija. Proračunske konce, pokazuje sadašnje Vladino rješenje, vuče netko drugi. Kako je ciljeve novih poreza socijalnim partnerima tumačio Lovrinčević, očito je taj ekonomist privremeno preuzeo ulogu ministra financija. Povećanje prihoda znači i pobjedu Polančecove vizije izlaska iz krize, po kojoj rezanje rashoda mora pratiti i povećanje prihoda ako se želi održati stabilnost proračuna.
Međutim, piše Novi list, iz Vlade kažu da bi to bio samo površan zaključak, te da su dvije različite struje zapravo zajednički osmislile rješenje, odnosno da su to učinili Šuker i Lovrinčević zajedno. Takav potez pravdaju činjenicom da Vlada nije mogla bez kršenja zakona rezati plaće i mirovine, a da je stanje državnih financija, ako već nema radikalnog reza zahtjevalo nove prihode.
Bio je to jedini način, tvrde naši sugovornici, da se održi kakva takva stabilnost u državnoj blagajni, ali najavljuju i to da će Vlada ipak krenuti u rezanje proračunskih plaća, kad se objave podaci o padu BDP-a u dva tromjesječja koji će joj to omogućiti. Tako ispada da su sindikati u državnom i javnom sektoru odgodili pad svojih plaća samo nakratko te da su poslužili Vladi da građanima uvede nove namete.
