Hrvoje Zgombić, stručnjak za poreze, kritizirao je u Jutarnjem listu Linićevu ideju da objavi porezne dužnike, smatrajući da je neučinkovita i nezakonita
'Ne vidim svrhu tog poteza, osim ako se ne misli da bi se ljudi posramili do te mjere da bi odmah išli poplaćati dugove. Radi se o golemom broju pa se postavlja pitanje koga će se sve staviti na tu listu i po kojem kriteriju. Osim toga, pitanje je i što je dug, ono što su tvrtke same prijavile ili ono što je Porezna uprava utvrdila svojim nadzorom. Ne znam koliko je ta ideja zakonita i ustavna', rekao je Hrvoje Zgombić Jutarnjem listu, napominjući da bi se energija trebala usmjeriti na to da država naplati dugovanja.
Dužnicima bi Zgombić predložio da dug vrate recimo do 1. lipnja sa zateznom kamatom, a nakon toga bi ih progonio kazneno i imovinski. To bi trebalo objaviti preko kampanje, no prije toga bi se trebalo utvrditi što je utjerivo, a što nije. Poreze treba naplatiti brutalno i u okviru zakona, jer ako netko ne plaća porez, treba ići u zatvor na pet ili deset godina.
Ipak, napominje da treba razlikovati one koji namjerno duguju od onog dugovanja koje se dogodi kada dobavljač ne plati fakturu pa se ne može platiti PDV.
'Polagao sam velike nade u novu Vladu. No povećanje PDV-a sigurno će dovesti do velikog otpuštanja. Mi smo porezno skupi, radno skupi s ekstremno niskom pravnom sigurnošću. Zašto bi itko došao ulagati u Hrvatsku?', kaže Zgombić.
Posebno je razočaran uvođenjem poreza na dividendu, smatrajući da je time uništeno 10 posto hrvatskog gospodarstva. 'To što je sadašnja Vlada napravila ne radi nitko.'
Zalaže se za otpuštanje viška ljudi u državnom sektoru, smatrajući da nije pravedno da porezni obveznici financiraju ijednog radnika koji je višak. 'Kada bi to načelno bilo opravdano, onda bi to bilo jako nepravedno prema ženama iz Kamenskog, koje bi trebalo zaposliti u državnoj upravi.'
Zanimljiv je Zgombićev koncept pravednosti: 'Recimo, država donese zakon o prisilnom upisu državnih obveznica po nekom imovinskom cenzusu, i uz uvjet da se država obaveže da taj novac neće spiskati. Tako bi se prikupila solidna svota za investicije, a država bi taj novac s bagatelnom kamatom od 1 posto vratila kroz deset godina.'
