ROHATINSKI ZA PLAĆANJE INODUGA

Krpanje proračuna pomoću MMF-a najgore rješenje

25.08.2009 u 17:28

Bionic
Reading

U roku od samo dva dana, odnosno do 28. kolovoza, Hrvatska vlada mora odlučiti hoće li prihvatiti alokaciju ukupno 303 milijuna specijalnih prava vučenja (SDR - special drawing rights), tj. 450 milijardi dolara od MMF-a

ZAGREB - Naime, ta financijska institucija odlučila je podijeliti ukupno 204 milijardi SDR-ova (316 milijardi dolara) među 186 zemalja kako bi lakše brodile krizom. Ministar financija Ivan Šuker rekao je da će Hrvatska prihvatiti alokaciju, ali zasad vjeruje kako će ti SDR-ovi samo stajati na računu u Hrvatskoj narodnoj banci te se neće pretvarati u dolare ili eure i trošiti, piše Večernji list.

'Alokacija je napravljena kako bi se osigurala viša likvidnost u međunarodnim plaćanjima i stabilnost tečaja zemalja članica MMF-a. To su bili zaključci G-20, ali postoji i teoretska mogućnost da se SDR-ovi koriste i za financiranje fiskalnog deficita', objasnio je guverner HNB-a Željko Rohatinski koji smatra kako je trošenje tih SDR-ova na krpanje proračunskih rupa najgore moguće rješenje te se nada da se tako nešto neće dogoditi.

Smanjenje stope obvezne pričuve

Iz središnje banke su na upit o likvidnosti u zemlji potvrdili kakoHNB, kao moguću mjeru u slučaju potrebe, razmatra mogućnost smanjivanjaopće stope obvezne pričuve sa 14 na 12 posto. 'Eventualno donošenje takve odluke ovisi o općoj razini likvidnosti usustavu, koja je zasad takva da ne traži poduzimanje ovakve mjere. Odaljnjim kretanjima ovisi hoće li i kada ovakva odluka biti donijeta',kažu u HNB-u.

'Što se nas tiče, 303 milijuna SDR-ova znači povećanje naših deviznih rezervi što se može koristiti za stabilnost tečaja, ali i za otplatu inozemnog duga. Bilo bi najsvrsishodnije sačuvati ta sredstva za prvo tromjesečje 2010. godine kada na naplatu dolaze velike inozemne obveze', poručio je Rohatinski koji je i eksplicitno potvrdio da je on za to da se SDR-ovi tada pretvore u dolare te iskoriste za plaćanje inoduga. Ako bi SDR-ove pretvorili u dolare i plaćali njima inodug, objasnio je Rohatinski, u tom slučaju bi na ta sredstva, koja moramo vratiti, plaćali kamate od simboličnih 0,3 posto.

Ministar Šuker rekao je pak rekao kako Vlada još nije donijela odluku o tome hoće li koristiti SDR-ove za otplatu inozemnog duga, ali se nada kako to neće biti potrebno iako mu je poznato kako guverner HNB-a smatra da bi bilo dobro iskoristiti ta sredstva.

SDR-ovi se mogu opisati kao imovina MMF-a vezana uz košaricu valuta (dolar, euro, jen i funta) za koju se članice fonda s viškom sredstava obvezuju članicama s manjkom sredstava da će ih zamijeniti za prave valute poput dolara ili eura.

Do svjetske krize u svijetu bilo je distribuirano 'samo' 21,4 milijuna SDR-ova, tako da je odluka odbora guvernera MMF-a o novoj alokaciji daleko najveća u povijesti. Operacija će povećati alokaciju SDR-ova svake zemlje članice za oko 74 posto. Povećanje broja SDR-ova ovisit će o veličini članice u odnosu na globalnu ekonomiju.

Valja napomenuti da je pripremljena i posebna alokacija SDR-ova od 33 milijarde za zemlje koje su postale članice MMF-a nakon 1981. godine, tj. za petinu članstva (Rusija, bivši sovjetski blok, Švicarska). Oko 100 milijardi dolara otići će u tržišta u nastajanju, a Sjedinjene Države kao najveći udjelničar dobit će 30,4 milijuna SDR- ova ili 47,3 milijarde dolara.