Ukupan broj zaraženih koronavirusom SARS-CoV-2 u svijetu je sredinom ovog tjedna premašio razinu od pet milijuna, čime je aktualna pandemija daleko iza sebe ostavila prijašnje slučajeve širenja sličnih bolesti SARS i MERS, a koji su rezultirali s tek nekoliko tisuća zaraza.

Nakon što je aktualna pandemija prvo zahvatila Aziju, pa onda Europu i Sjedinjene Američke Države, čini se da se posljednjih dana žarište krize seli prema Južnoj Americi, iz koje stižu sve gore vijesti.

Među državama južnoameričkog kontinenta prvotno je, barem prema dostupnim informacijama, stradao Ekvador. Ondje je broj zaraženih počeo rasti još sredinom travnja. U međuvremenu je taj rast ponešto usporen pa je u državi od oko 17,5 milijuna stanovnika zasad službeno oboljelih više od 35 tisuća, uz oko tri tisuće preminulih. No informacije o tome kako je mrtvih bilo toliko da su u jednom razdoblju njihovi leševi ostavljani uz ceste bude sumnju da je u toj državi brzo došlo do prevelikog opterećenja kapaciteta u zdravstvu.

S novih 718 slučajeva u petak, broj zaraženih u Argentini porastao je na više od 10 tisuća, dok je smrtnih slučajeva više od 400. Argentina je u 'lockdownu' u većini dijelova zemlje od 20. ožujka, što je Vlada produljila do 24. svibnja za neke dijelove, istodobno ublažavajući ograničenja kretanja i poslovanja. Ipak, stopa svakodnevno potvrđenih infekcija neprekidno raste tijekom posljednjeg tjedna, iako je stanje u Argentini još uvijek znatno bolje nego u susjednom Brazilu.

Fokus ovih dana ipak najviše leži na Brazilu. Na čelu države s preko 200 milijuna stanovnika nalazi se predsjednik Jair Bolsonaro, a on je od početka pandemije sklon umanjivanju ozbiljnosti situacije i potkopavanju napora da se širenje virusa uspori ili čak zaustavi. S više od 330 tisuća zaraženih, Brazil se u međuvremenu popeo na drugo mjesto globalne liste, ostavivši iza sebe i Italiju i Francusku i Španjolsku i Veliku Britaniju, a više zaraženih u ovom trenutku imaju jedino Sjedinjene Američke Države, nakon što je u subotu pretekao Rusiju.

Početkom tjedna BBC je prenio izjavu gradonačelnika São Paula, najvećeg brazilskog grada, koji je kazao da se tamošnje bolnice nalaze na rubu kolapsa zbog opterećenja brojem oboljelih od Covida-19. São Paulo je jedno od najpogođenijih brazilskih područja u kojem je dosad od koronavirusa preminulo tri tisuće ljudi. Slična situacija sa zdravstvom na rubu kapaciteta ponavlja se i u inače popularnoj turističkoj destinaciji Rio de Janeiru. Stručnjaci procjenjuju da bi, zbog manjka testiranja i pouzdanijih informacija, broj zaraženih i preminulih u Brazilu mogao biti i daleko veći od službenih izvještaja.

São Paulo i Rio de Janeiro nisu jedini teško pogođeni dijelovi Brazila. Iz Manausa, glavnog grada pokrajine Amazonas, dolaze vijesti o masovnim grobnicama iskopanim kako bi se mogli pokopati preminuli od zaraze. U Brazilu postoji i poseban rizik za starosjedilačka plemena koja su zbog udaljenosti od gradova naizgled zaštićenija od kontakta s novim koronavirusom, no s druge strane upravo im lokacija bitno otežava pristup zdravstvenim kapacitetima ako dođe do zaraze u njihovim zajednicama.

Predsjednik Bolsonaro se od početka epidemije protivi mjerama za usporavanje širenja virusa tvrdeći da će socijalno distanciranje uništiti ekonomiju. Zbog svojih se stavova našao na meti kritika i domaćih i stranih stručnjaka, a u posljednjih nekoliko tjedana to je dovelo i do odlaska dvaju brazilskih ministara zdravstva.

Prvo je sredinom travnja Bolsonaro smijenio Luza Henriquea Mandettu, nakon što se njih dvojica nisu mogla dogovoriti oko mjera socijalnog distanciranja. Na Mandettino mjesto stigao je Nelson Teich, a on je na čelu brazilskog zdravstva izdržao samo mjesec dana. Ostavku je dao 15. svibnja, nakon što se javno obrušio na Bolsonarovu odluku kojom je ovaj dozvolio otvaranje fitnes centara i kozmetičkih salona.

Situacija je jednako zabrinjavajuća i u susjednom Peruu. Tamošnje ministarstvo zdravstva potvrdilo je da je broj zaraženih prešao razinu od 100 tisuća te je time Peru postao jedina država u svijetu koja ima manje od 40 milijuna stanovnika i više od 100 tisuća zaraženih. Mjere za borbu protiv pandemije uvedene su još u ožujku, no čini se da s nadolazećom zimom u južnoj hemisferi ne daju dovoljno efekta.

Početkom ovog tjedna kriza je posebno došla do izražaja u Čileu. Sa svojih dvadesetak milijuna stanovnika zasad ima nešto više od 60 tisuća zaraženih i time se prosječan broj zaraženih nalazi negdje u razini nizozemskog. U usporedbi s tom europskom državom, Čile čak i ima nešto bolje pokazatelje jer je od Covida-19 službeno preminulo tek šestotinjak osoba, što je desetina nizozemskog broja.

No stroge mjere uvedene zbog usporavanja epidemije ovih dana postale su uzrokom nasilnih prosvjeda u glavnom gradu Santiagu. Policijske snage morale su početkom tjedna reagirati u najsiromašnijem dijelu grada, u kojem se obitelji zbog zabrane kretanja bore i s glađu. U tom dijelu grada karantena je proglašena još sredinom travnja.

Santiago je jedan od najbogatijih južnoameričkih gradova, no u gradu postoji oštra podjela između bogatih i siromašnih. Dio grada u kojem su izbili prosvjedi poznat je po visokoj nezaposlenosti i radu na crno, a zabrana kretanja dodatno je otežala život tamošnjem stanovništvu. Rastuća razlika između siromašnih i bogatih već je lani prouzročila prosvjede, a zahtjevi prosvjednika, od povećanja penzija do povećanja plaća, i dalje nisu riješeni.

Reuters piše da je početkom tjedna podijeljeno oko 2000 paketa prve pomoći, a čileanski predsjednik Sebastián Piñera obećao je da će vlada do kraja ovog ili početkom idućeg tjedna podijeliti 2,5 milijuna paketa s hranom i kozmetičkim potrepštinama. Čile je već najavio i paket pomoći ekonomiji u visini od sedam posto tamošnjeg bruto domaćeg proizvoda, a uključuje povećane naknade za nezaposlene, odgodu poreznih obveza i državne garancije za kredite za male tvrtke. Tamošnja opozicija te je ekonomske mjere proglasila nedovoljnima.

Mirno nije ni u susjednoj Boliviji, u kojoj su u srijedu uhitili ministra zdravstva Marcela Navajasa zbog sumnji u korupciju i napuhavanje cijena prilikom nabavke respiratora. Bolivija se zasad, barem prema dostupnim brojkama, nešto bolje nosi s pandemijom. Na gotovo 12 milijuna stanovnika zasad je potvrđeno tek oko pet tisuća zaraženih, što je okvirno na razini prosječnih hrvatskih brojki.

Fokus će idućih dana zasigurno i dalje biti usmjeren na Brazil, a koji u sadašnjoj situaciji, s predsjednikom koji podcjenjuje ozbiljnost epidemije i odbija poslušati savjete stručnjaka, prijeti postati nova velika crna točka na karti koronavirusa SARS-CoV-2. No ni ostatak Južne Amerike, u kojoj su, nažalost, zdravstveni kapaciteti i standardi dobrim dijelom nedostatni, ne može se nadati da će ga epidemija poštedjeti.