Stegnuli pojas, skrenuli s puta

Korona ugrozila globalni kineski projekt vrijedan milijarde, a Peking je spreman riskirati i stabilnost banaka kako bi on išao dalje

14.06.2020 u 21:25

Bionic
Reading

Inicijativa pojasa i puta naziv je za program kroz koji Kina desecima milijardi dolara financira izgradnju infrastrukture u Europi, Latinskoj Americi, Aziji i Africi, no povrat novca u nizu projekata zbog pandemije je došao u pitanje, dok je nekolicina njih otkazana, a u drugima je usporena izgradnja

Pozicija Kine u globalnim odnosima, kao države iz koje je krenula pandemija koronavirusa te države u čiju se otvorenost i spremnost na suradnju u borbi s tom pandemijom u proteklih nekoliko mjeseci više puta posumnjalo, u posljednje vrijeme s razlogom je uzdrmana. Dodatni udarac na ugled ovih dana prijeti joj zbog projekta koji je sama inicirala i financirala. Riječ je o poznatoj Inicijativi pojasa i puta (BRI, Belt and Road Initiative).

Ideju svojevrsnog obnavljanja i širenja legendarnog Puta svile, koji je povezivao Europu i Aziju, 2013. je predstavio kineski predsjednik Xi Jinping pod imenom Jedan pojas, jedan put. Enorman infrastrukturni projekt u međuvremenu je postao okosnica kineske vanjske politike i tamošnja vlast ulaže velike napore u njegovu promociju. Prije samo godinu dana na okupljanju u Pekingu kineski je predsjednik bio prepun hvale za suradnju među državama koje su pristupile projektu, no čini se da se putem svile u posljednje vrijeme nesigurno vozi.

Za izgradnju cesta, željeznica, luka, elektrana i druge velike projekte diljem Afrike, Azije, Latinske Amerike i Europe Kina je dosad odobrila ili obećala stotine milijardi dolara kroz brojne zajmove i donacije. No pandemija je zaustavila radove u nekim od tih projekata. Nekolicina ih je otkazana, a drugi, koji su izgledali kao upitno isplativi, sada odaju dojam rupe bez dna. Povrat kredita odobrenih za te projekte došao je u ozbiljno pitanje.

U veljači je u Egiptu, primjerice, na neodređeni rok odgođena izgradnja elektrane na ugljen. Planovi za izgradnju slične elektrane u Bangladešu otkazani su u ožujku. Pakistan je u travnju od Kine zatražio olakšanje uvjeta za povrat 30 milijardi dolara kredita odobrenih za razne energetske projekte. Predsjednik Tanzanije najavio je da će poništiti lučki projekt vrijedan 10 milijardi dolara, a koji je potpisao njegov prethodnik s primjedbom da bi samo pijanac pristao na uvjete u tom sporazumu. Među njima se nalazi i 99-godišnji najam Kini s potpunom vlasničkom kontrolom luke. Nigerijski zakonodavci su prošlog mjeseca izglasali reviziju svih kineskih kredita za projekte zbog sumnji da se nisu sklapali po povoljnim uvjetima, navodi britanski tjednik The Economist.

  • +15
NR Kina u doba pandemije koronavirusa Izvor: EPA / Autor: WU HONG

Ovakve informacije već su dovoljne za poljuljane odnose s Kinom, no to nije kraj. Zaštitne mjere koje su utjecale na putovanja kineskih radnika u pojedine države također su dovele do zastoja u nekim projektima. Pokusne vožnje na novoj liniji podzemne željeznice u glavnom gradu Vijetnama kasne barem dva tjedna zbog toga što se kineski inženjeri ne mogu vratiti u tu državu, a cijeli projekt i inače kasni već četiri godine i procjenjuje se da je uz cijenu od 800 milijuna dolara za trinaest kilometara pruge - debelo preskup.

Takva situacija stvorila je probleme za kinesko vodstvo, posebno u tamošnjoj politici, u kojoj se Inicijativu pojasa i puta usko veže uz predsjednika Xija. Na financijskom planu mogu se očekivati određeni gubici. Dio država koji je sklopio ugovore s Kinom svoje kredite otplaćuje izvozom sirovina, a u uvjetima smanjene globalne potražnje upitan je taj izvor prihoda. Kini stoga preostaje ili da pristane na reprogramiranje dugova i odgodu otplate ili na njihov djelomičan otpis. U oba slučaja to stvara dodatni rizik za stabilnost kineskih banaka.

  • +26
Kineski predsjednik Xi Jinping Izvor: Reuters / Autor: DAMIR SAGOLJ

Rizik nije samo financijski, već i diplomatski. Grupa G20, u koju spada i Kina, tijekom travnja pristala je na to da slabije razvijenim državama odgodi otplatu dijela kredita do kraja ove godine. No ako neka država i službeno zatraži odgodu otplate kredita, to bi moglo aktivirati reprogram drugih dugovanja zbog povrede uvjeta koje je sklopila država. Procjenjuje se da kineske banke u 60 posto slučajeva za odobravanje kredita u ovim infrastrukturnim projektima traže kolateral. Kad bi se neka siromašnija i zaduženija država prijavila za odgodu otplate, mogla bi se naći u situaciji da kineska banka zatraži prava na luku ili rudnik.

Preuzimanje kontrole nad infrastrukturom ili sirovinama u siromašnim bi državama stvorilo velik otpor. Takav bi razvoj događaja naštetio imidžu Kine upravo u državama s kojima je svojom inicijativom željela izgraditi dobre odnose. Time bi se i obistinile sumnje da je velikodušno financirala izgradnju infrastrukture u manjim i siromašnijim državama samo kako bi stekla kontrolu nad njihovim sirovinama i drugim bogatstvima. Kina će vjerojatno zbog toga pokušati pažljivo koračati dalje, procjenjuju u Economistu.

Pokretanje novih projekata zaustavit će se barem do jačeg oporavka svjetske ekonomije, a ako se uspije smanjiti opterećenje država otplatom dugova, aktualni bi projekti možda mogli pružiti poticaj u oporavku. Svjetska banka je prije pandemije procjenjivala da transportni projekti u Aziji pod kapom inicijative za 3,4 posto povećavaju ukupan BDP država koje sudjeluju u njima. Pitanje je samo u kojoj mjeri kineske banke mogu izdržati daljnje financiranje tih projekata, barem do zamaha u oporavku globalne ekonomije.

Ako se to dogodi, Inicijativa pojasa i puta mogla bi se vratiti na stari put slave. Riječ je o jednom od glavnih svjetskih projekata izgradnje infrastrukture i njegova propast snažno bi pogodila međunarodna ulaganja. Kina će idućih mjeseci morati pažljivo voziti da bi izbjegla rupe na tom putu i u konačnici ih pokrpala.