Za razliku od ostalih zemalja središnje i istočne Europe, posebno Poljske, Češke i Slovačke, zemlje u regiji jugoistočne Europe nisu uspjele tijekom proteklih 20 godina tranzicije privući dovoljno direktnih stranih ulaganja. U Hrvatskoj, Srbiji i BiH strani kapital se najviše slio u banke i trgovinu, dok u proizvodnju dolazi na kapaljku. Zašto je to tako, pitali smo ekonomskog analitičara Damira Novotnyja, koji je istaknuo da zemlje u regiji nisu neuspješne, kako se to često tvrdi, samo zbog ratnih zbivanja, već prije svega zbog izostanka tržišnih reformi i proaktivne vladine politike poticanja ulaganja
'Hrvatska je otvaranjem tržišta početkom 2000-ih privukla značajna strana ulaganja, ali na žalost većinom u bankarskom sektoru nekretninama i u postojeća poduzeća. Glavni razlog zbog čega Hrvatska nije, unatoč odličnom geostrateškom položaju, mogla privući značajnija strana ulaganja, kao što je to učinila Slovačka, jest u vrlo nesigurnom i za poduzetnike nepovoljnom tržišnom okruženju. Hrvatska Vlada i njena administracija nisu stvorile prijateljsko okruženje za inozemne direktne ulagače. Lokalna samouprava je investitore tretirala kao izvor svojih jednokratnih prihoda, a ne kao nekoga tko dugoročno osigurava radna mjesta', pojasnio je Damir Novotny za tportal.
Dodao je da je sustav prostornog planiranja u Hrvatskoj kaotičan i naklonjen više špekulativnim ulagačima, a ne industrijskim investitorima, naglasivši da su donedavno izostajale i reforme u pravosuđu koje bi mogle jamčiti inozemnim ulagačima pravnu sigurnost. Uz birokratske prepreke i neefikasnost sustava, po riječima šefa Delegacije Europske unije Paula Vandorena, strani investitori zaobilaze Hrvatsku prije svega zbog korupcije.
Prema podacima HNB-a, inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku od 1993. do kraja 2010. godine iznosila su preko 24 milijarde eura. Iako se Hrvatska svrstava u tranzicijske države s najvišim investicijama, čak 51 posto tog novca uloženo je u kupnju banaka i u trgovinu, dok su stranci najmanje uložili u otvaranje novih poduzeća i u proizvodnju. Odljev kapitala prvi put veći od priljeva
Iako je Hrvatska zanimljiva stranim investitorima, inozemna izravna ulaganja prošle su godine bitno smanjena, pa su tako, prema podacima HNB-a, investicije u prvih devet mjeseci prošle godine iznosile milijardu i 169 milijuna eura, što je oko 520 milijuna eura manje nego u istom razdoblju 2009. godine. Znakovit je i podatak HGK-a da su u posljednjem tromjesečju prošle godine stranci iz svojih tvrtki u Hrvatskoj izvukli 608 milijuna eura, zbog čega se prvi put otkako postoji hrvatska država dogodilo da je odljev bio veći od priljeva stranih investicija u zemlju.
U proteklih 18 godina u Hrvatsku su najviše investirali ulagači iz Austrije, slijede ulagači iz Nizozemske, Njemačke i Mađarske. Interes za investiranje u našu zemlju odnedavno su pokazali i Kinezi, no samo ukoliko procijene da kineske tvrtke time mogu ostvariti dobar profit. Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Svekineskog narodnog političko-savjetodavnog vijeća Zhao Jinjun izjavio je da je Hrvatska u fazi ubrzanog razvoja infrastrukture te da upravo tu vidi mogućnost dolaska kineskog kapitala.
Amerikanci pak u Hrvatsku žele ući preko Las Vegasa. Naime, grupa američkih investitora planira uložiti 1,5 milijardu dolara u grad zabave, koji će najvjerojatnije biti izgrađen u Istri. Na 100 hektara uz kockarnice, vrhunske hotele, restorane i barove bit će i poslovni paviljon s kongresnim centrom za 50.000 ljudi, te otvoreni i zatvoreni sportski objekti. Za posjetitelje će se organizirati i utrke Formule 1, konjičke trke i rock koncerti. Dobra vijest je da bi u hrvatskom Las Vegasu, koji će raditi svih 365 dana u godini, posao trebalo naći čak 5000 ljudi.
SLOVENIJA ZATVORENA ZA STRANE ULAGAČE
I dok se bivše jugoslavenske republike nisu najbolje snašle u privlačenju stranog kapitala, Slovačka, Poljska i Češka u tome su vrlo uspješne. Češka zbog blizine njemačkog tržišta, a Slovačka i Poljska zbog odgovarajućih vladinih politika koje su poticale direktna strana ulaganja u sektoru industrije.
'Slovenija je za strana ulaganja još uvijek zatvorena. Malo unutrašnje tržište nije bilo osobito privlačno za strane ulagače. U financijskom sektoru Slovenija je nastojala zadržati kontrolu, a privatizacijski proces, koji je preferirao domaće ulagače, također nije privukao strana ulaganja. S druge strane, Srbija i BiH su zaostajale s tržišnim reformama te unatoč niskoj cijeni radne snage i niskim porezima na poduzetničku djelatnost nisu privukle značajnija direktna strana ulaganja. Iako je Srbija u zadnjih nekoliko godina učinila značajnije napretke razvivši sustav direktnih poticaja za strane ulagače, što je dalo dobre rezultate, ograničeni fiskalni kapaciteti ne omogućavaju nastavak takvog sustava poticaja te je taj model zbog krize zaustavljen', pojasnio je Novotny.
SRBIJA PRIVLAČNA ZBOG SPORAZUMA S RUSIJOM
U proteklih 10 godina naši zapadni susjedi Slovenci su u 1.400 srbijanskih tvrtki koje zapošljavaju oko 25.000 ljudi uložili 1,6 milijardi eura, što je za 400 milijuna više od slovenskih investicija u Hrvatskoj. Srbija je tako na prvome mjestu po visini ulaganja slovenskih poduzeća. Najveći pojedinačni ulagač, koji je u Srbiju uložio gotovo pola milijarde eura, jest Mercator, a slijede ga Gorenje, JUB i Helios.
Slovenske su tvrtke, po mišljenju Mitra Pržulja, savjetnika u Uredu za regionalnu suradnju Privredne komore Srbije, pokazale veće zanimanje za ulaganje u Srbiju nego u ostale bivše jugoslavenske republike zbog sporazuma o slobodnoj trgovini koji je Srbija, kao jedina država u Europi, potpisala s Rusijom još 2000. godine. Prema tom sporazumu pri ulasku na rusko tržište ne plaća se carina za robu proizvedenu ili dorađenu u Srbiji.
Riječ je o velikom tržištu na koje slovenske tvrtke, prije svega Gorenje, JUB i Helios, preko proizvodnje realizirane u Srbiji mogu izvoziti robu bez carinskih pristojbi. Uz Slovence, najznačajniji ulagači u Srbiju su Rusi, koji su investirali 1,4 milijarde dolara, što je po riječima potpredsjednika Privredne komore Srbije Mihaila Vesovića, solidan, no skroman iznos u odnosu na mogućnosti ruskog gospodarstva. Najveće je investiranje Gasproma u NIS i Lukoilova kupovina Beopetrola, no Rusi su investirali i u turizam u Srbiji te u sektor crne i obojene metalurgije.
Za ulaganje u Srbiju odnedavno su zainteresirani i Kinezi, koji bi kapital investirali u cestogradnju te projekte energetike, za koje kineske banke nude povoljne kredite.
NAJVIŠE INVESTICIJA U BIH STIGLO IZ SRBIJE
Po direktnim stranim ulaganjima u susjednu BiH na prvom je mjestu Austrija, a nedavno su interes za ulaganja u tu zemlju pokazali i Rusi. Nakon konstantnog pada stranih investicija u posljednje četiri godine, u prvom kvartalu ove godine BiH je, po pisanju tamošnjih medija, privukla oko 79 milijuna eura stranih investicija, što je za devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Prema preliminarnoj evidenciji Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA) od siječnja do travnja 2011. godine, najviše investicija u BiH stiglo je iz susjedne Srbije, oko 27 posto, zatim slijedi Saudijska Arabija sa 14 posto i Njemačka sa 13 posto. Najveća su ulaganja u bankarstvu, čak 30 posto, dok je u proizvodnju uloženo 29, a u trgovinu 21 posto.
U Fiskalnom programu za razdoblje od 2011. do 2013. koji je izradila Direkcija za ekonomsko planiranje, Bosnu i Hercegovinu ove godine očekuju izravna strana ulaganja između 950 milijuna i 1,5 milijarde konvertibilnih maraka. Ove se godine, kako navodi Direkcija, može očekivati i početak odgođenog procesa privatizacije tvrtki u državnom vlasništvu. Prema procjeni Direkcije, najveće strano ulaganje od oko 147,9 milijuna KM bit će od privatizacije Energoinvesta, a očekuje se i preko 75 milijuna KM od privatizacije mostarskog Aluminija te preko 26 milijuna KM od Bosnalijeka.
