Iako je smijenjen još u svibnju, bivši direktor Zračne luke Zagreb i dalje plijeni pažnju medija zbog rekordno visoke otpremnine među direktorima državnih poduzeća.

'Prije tjedan dana Zvonimir Čičak u svojoj kolumni najavio je moj prelazak u Nacional, iako sam tamo već tri mjeseca. Nekome iz Zračne luke odgovara da se ta tema ponovno otvara, iritira se javnost pričom o mojoj plaći i otpremnini, da bi se zaboravila glavna tema, smjena inicirana od interesnog lobija, provedena preko političkih sponzora. Moji dobri rezultati su bili potpuno irelevantni. Danas ih se spominje tek usput, kao imaginarno sredstvo za napuhivanje te famozne plaće', izjavio je Boško Matković za tportal.

U trenutku smjene, kao direktor Zračne luke primao je mjesečnu plaću od 45.000 kuna, a otpremnina mu na temelju menadžerskog ugovora iznosi 12 plaća, odnosno oko 540.000 kuna. 'Spominju se bruto iznosi i namjerno se manipulira podacima kako bi mi se naštetilo. S obzirom na to da sam napustio poduzeće, moraju izravnati i dugove prema meni, a to je pravo na bonus, koji iznosi 12 plaća iz 2008. odnosno 12 puta 41.000=492.000 kuna, što još nisam dobio, i osiguranje, na koje imaju pravo i svi drugi menadžeri u Hrvatskoj. Usto idu i pripadajuće kamate', objašnjava Matković.

'Bio sam vrlo uspješan menadžer'

Bivši direktor Plesa smatra da je bio nagrađen sukladno dobrim rezultatima, ali i nepravedno smijenjen intervencijomBožidara Kalmete. Ministar Kalmeta, prema Matkovićevim riječima, bio je potpuno nezainteresiran za civilno zrakoplovstvo, dok se nije ispostavilo da je Zračna luka uspješna i da će se graditi novi zračni terminal.

'Ne želim se dovoditi u situaciju da se moram pravdati. Bio sam direktor vrlo uspješnog poduzeća za koje sam se maksimalno angažirao, radio sam i subotom, a ponekad i nedjeljom. Moja plaća i otpremnina tendenciozno se napuhuju. O razlozima je nepotrebno lamentirati jer nakon šest mjeseci možemo nazrijeti kamo priča vodi. Onaj koji me je smijenio, prouzročio je takvu otpremninu. Mogli su razmisliti prije moje smjene, skinut sam u solo akciji ministra Kalmete koji je htio dovesti svog čovjeka iz Dubrovnika, jer sam bio prepreka da Zračna luka Zagreb postane drugi HAC', objašnjava Matković.

Na optužbe da nije investirao u Zračnu luku, nego se novac gomilao, pa je dobit na taj način uvijek bila velika, Matković odgovara:

'Nemoguće je bilo napuhivati dobit, postoje revizorska izvješća i nalazi svih koji su zaduženi za nadgledanje poslovanja. Za vrijeme mog mandata investirano je oko 280 milijuna kuna, sanirani su gubici iz prošlosti i vraćeni krediti. Iz novaca koje sam im ostavio sada u Zračnoj luci isplaćuju plaće, da je nije bilo - sada bi bili u gubicima.'

Za razliku od Matkovića, prethodni direktori Plesa imali su znatno niža primanja: 'Jedan od mojih prethodnika, direktor Zračne luke imao je plaću oko 6.000 kuna, dok je u isto vrijeme direktor Croatia Airlinesa imao 37.000 kuna. Kasnije su se podigle plaće u civilnom zrakoplovstvu, a ja sam 2005. godine dobio, zbog rezultata, novi ugovor s klauzulom o dobiti poduzeća. Dobit koja je postignuta u godini koja je prethodila postavljena je kao početno stanje, s time da, ako raste dobit, raste i nagrada. Ipak, taj bonus je bio limitiran na 12 plaća u prethodnoj godini.'

'Pristao bih da mi Kosor reže plaću'

Na pitanje bi li, kao i njegov nasljednik Tonči Peović, pristao voditi Zračnu luku za 'samo' 17.000 kuna, Matković odgovara:

'Da sam ostao direktor i dalje, bez obzira na rezultate i ekspanziju Zračne luke, normalno da bih pristao da mi premijerka Kosor, kao i Tončiju Peoviću, sreže plaću na 17.000 kuna. Kriza je i razumljivo je da, ako se uvodi harač, treba privremeno rezati i plaće menadžera u državnim poduzećima.'

Ipak, Matković, koji je sada čelnik NCL Media grupe, misli da ministri i čelni ljudi državnih poduzeća trebaju biti bolje plaćeni.

'Oko 60 posto hrvatskog gospodarstva je u državnim rukama, ako imamo politički postavljene menadžere, uprave su nestabilne i mahom nekompetentne što ugrožava budućnost državnih poduzeća i ukupne privrede. Ljudi moraju doći kroz natječaj, ponuditi svoje programe, ako su adekvatno nagrađeni smanjuje se mogućnost korupcije, za koju ih ako se ipak dogodi, treba drastično kazniti, pa i oduzimanjem imovine', zaključio je.