Kako promijeniti svoju karijeru kroz “reskilling”

Prema Svjetskom ekonomskom forumu (WEF) 2020., više od jedne milijarde radnika diljem svijeta morat će se prekvalificirati do 2030., što čini jednu trećine ukupne globalne radne snage. Poticanje kulture kontinuiranog učenja unutar organizacije inspirira zaposlenike da preuzmu odgovornost za svoj razvoj, a pružanje prilika za razmjenu znanja i iskustava od ključne je važnosti za moderne kompanije. 

Što je “reskilling”?

Hrvatska inačica riječi “reskilling” može biti “prekvalifikacija” ili “ponovno obrazovanje.” Ove riječi označavaju proces učenja novih vještina kako bi se prilagodilo promjenama u karijeri ili industriji u kojoj djelujemo, što je suština reskillinga. To nije ograničeno samo na promjenu zvanja, već uključuje i poboljšanje postojećih vještina kako bi osoba bila konkurentnija na tržištu rada.

Dokazani primjeri reskillinga uključuju programere koji uče nove programski jezike kako bi se prilagodili trenutnim tehnološkim trendovima ili osobe koje prelaze iz tradicionalnih vrsta poslova u digitalni marketing. Reskilling omogućava pojedincima da se prilagode promjenama i ostanu relevantni u svojim karijerama.

Zašto je važno raditi na svojim kvalifikacijama?

Tehnološki napredak i društvene promjene kontinuirano oblikuju poslovno okruženje. Sposobnost brze prilagodbe novim zahtjevima ključna je za opstanak i napredak. Sa sve većim brojem visoko kvalificiranih kandidata, reskilling omogućava pojedincima da se istaknu i budu privlačniji potencijalnim poslodavcima, te pruža priliku za osobni i profesionalni razvoj. Učenje novih vještina povećava samopouzdanje i motivaciju. Kroz promjenu kvalifikacija, otvaraju se nove prilike za karijerni rast i napredak. Možete preuzeti više odgovornosti i bolje plaćene pozicije.

Koji su koraci za provođenje “reskillinga”?

• Identifikacija traženih vještina: Prvi korak je identifikacija vještina koje nedostaju – potrebno je istražiti tržište rada i doznati koje su vještine trenutno najtraženije u odabranoj industriji. To možete učiniti na sljedeći način:
  
  1. Pregledajte web stranice za zapošljavanje – tamo možete pronaći oglase za poslove i informacije o traženim vještinama za različite pozicije u industriji koja vas zanima.
  2. Istražite objave i članke na profesionalnim mrežama poput LinkedIna kako biste vidjeli trenutačne trendove i potrebe na tržištu rada.
  3. Tražite forume, blogove i web stranice posvećene vašoj industriji. Čitanje iskustava drugih stručnjaka i komentara može vam pomoći da bolje razumijete što se događa u industriji.
  4. Razgovarajte s drugima – povežite se putem LinkedIna ili uživo
  5. Proučite istraživačke izvještaje i analize koji se odnose na vašu industriju. Mnoge organizacije i konzultantske tvrtke objavljuju izvještaje o trenutnim trendovima.
  6. Postavite pitanja poslodavcima tijekom razgovora za posao, o trenutačnim potrebama za vještinama u njihovoj tvrtki.
• Obrazovni resursi: potrebno je pronaći odgovarajuće obrazovne resurse, što može uključivati online tečajeve, seminare, radionice ili formalne obrazovne programe. Saznajte koje su obrazovne ustanove i programi usmjereni na razvoj traženih vještina. To vam omogućuje da prilagodite svoje obrazovanje i reskilling prema potrebama tržišta rada.
• Postavljanje ciljeva: postavljanje jasnih ciljeva i rokova za “reskilling” proces pomoći će pri zadržavanju motivacije za dolazak do krajnjeg cilja.
• Praktična primjena: Novostečene vještine važno je primijeniti ih u stvarnom svijetu, sudjelovati u projektima ili volontirati kako bi se steklo praktično iskustvo.
• Kontinuirano učenje: “reskilling” nije jednokratni proces, a kontinuirano učenje je ključno kako bi se zadržala konkurentnost.

Želja za usvajanjem novih znanja važna je komponenta modernog pristupa karijeri. Bez obzira na trenutnu poziciju ili industrijalnu pripadnost, sposobnost prilagodbe i učenja novih vještina može postaviti temelje za put prema uspjehu u bilo kojem okruženju. Važno je zapamtiti da je učenje kontinuiran proces, a “reskilling” je investicija u bolju budućnost.

Prednosti prekvalifikacija radnika za tvrtke

Prednosti prekvalifikacije nisu ograničene na rješavanje promjena položaja unutar poduzeća. Tvrtke koje ulažu u prekvalificiranje svog osoblja mogu očekivati niz drugih prednosti. Promjenjiva priroda poslovanja i gubitak starih pozicija rezultiraju otpuštanjima za mnoge tvrtke. Međutim, otpuštanja često zahtijevaju otpremnine i mogu imati štetan utjecaj na moral, a ponovno zapošljavanje na nova radna mjesta dolazi uz nove troškove i vremensku prilagodbu novih ljudi. Tvrtke koje prekvalificiraju pojedince na upražnjena radna mjesta mogu izbjeći te probleme.

Prema istraživanju koje je proveo IBM, zaposlenici koji imaju pristup obuci imaju 42% veću vjerojatnost da će dugoročno ostati u tvrtki, a minimiziranje fluktuacije koristi kako tvrtki tako i njihovim zaposlenicima . Zaposlenici koji ne osjećaju da mogu postići svoje karijerne ciljeve u trenutnoj kompaniji su 12 puta skloniji tome da promijene svoje radno mjesto nego zaposlenici koji smatraju da mogu postići svoje ciljeve u karijeri unutar trenutnog radnog okruženja.

“Reskilling” vs. “upskilling”

Kako bi dizajnirale i implementirale svoje programe prekvalificiranja, tvrtke moraju učiniti puno više od puke obuke zaposlenika i osigurati ispravan način razmišljanja i ponašanja među zaposlenicima i menadžerima. Brojne organizacije već ulažu velika sredstva u usavršavanje svoje radne snage. Nedavno istraživanje koje je proveo BCG sugerira da takva ulaganja predstavljaju čak 1,5% ukupnih proračuna tih organizacija. Ali samo usavršavanje neće biti dovoljno. Ako su procjene OECD-a točne, u nadolazećim desetljećima milijune radnika možda će trebati potpuno prekvalificirati, što je složeni društveni izazov koji će od radnika zahtijevati ne samo stjecanje novih vještina, već i njihovo korištenje za promjenu zanimanja.

Najkraće rečeno “reskilling” podrazumijeva usvajanje novih vještina, a “upskilling” se odnosi na usavršavanje onih postojećih. Dok usvajanje novih vještina uključuje podučavanje postojećih zaposlenika novim znanjima kako bi se pripremili za nove ili alternativne uloge, usavršavanje uključuje razvoj vještina koje ti zaposlenici već posjeduju. Organizacija može imati koristi od iskorištavanja oba ova načina kako bi osigurala da svaki pojedinac ima priliku ispuniti svoj potencijal.

Kako provesti “reskiling” unutar tvrtke?

Prekvalificiranje radne snage ključna je strategija za prilagodbu industrijama, tehnologijama i poslovnim zahtjevima u razvoju. Tvrtke mogu započeti utvrđivanjem trenutnih vještina svojih zaposlenika i procjenom vještina koje će im biti potrebne u budućnosti. Ova će procjena poslužiti kao temelj za strategiju prekvalificiranja. Zatim je potrebno definirati specifične ciljeve prekvalifikacije za radnu snagu, određujući koje vještine i znanja nedostaju i koji bi trebali biti željeni ishodi napora u prekvalificiranju.

Resursi za obuku koji zaposlenicima mogu pomoći u stjecanju novih vještina mogu uključivati online tečajeve, radionice, seminare, unutarnje programe obuke i vanjske pružatelje obuke. Dobri menadžeri mogu skrojiti planove prekvalifikacije za pojedine zaposlenike na temelju njihovih trenutnih vještina i radnih uloga. Neće svi zaposlenici trebati istu obuku, stoga su personalizirani planovi razvoja ključni. Mnoge online platforme i sustavi za upravljanje učenjem (LMS) mogu pomoći u stvaranju strukturiranog okruženja za učenje. Osim toga, tehnologije poput virtualne stvarnosti (VR) ili proširene stvarnosti (AR) mogu se koristiti za impresivnija iskustva obuke.

Tvrtke bi trebale biti u tijeku s trendovima u industriji, tehnološkim naprecima i promjenama u poslovnom okruženju, prilagođavajući svoje napore na prekvalificiranju kako bi osigurale da njihova radna snaga ostane prilagodljiva u svim uvjetima poslovanja.