TRI SPORNA PITANJA

Još će biti pregovora oko Zakona o radu

19.12.2008 u 14:06

Bionic
Reading

Smanjenje najdužeg tjednog radnog vremena, uključujući i prekovremene sate s 50 na 48 sati tjedno, produženje najkraćeg trajanja godišnjeg odmora s 18 radnih dana na četiri tjedna, neke su od novina novog prijedloga Zakona o radu

Socijalni partneri još će razgovarati o tri neusuglašena rješenja - rasporedu radnog vremena, preraspodjeli radnog vremena i proširenju kolektivnog ugovora

Po prijedlogu novog Zakona o radu (ZOR), koji je Vlada utvrdila na sjednici u petak (19. prosinac), institut rasporeda radnog vremena poslodavcu omogućuje da zbog prilika na tržištu ili povećanja opsega posla radno vrijeme regulira različito po danima - u jednom tjednu radnik može raditi više sati, a u drugom manje, ali prosječno u četiri mjeseca radni tjedan ne smije biti duži od 40 sati

Drukčije se regulira institut preraspodjele radnog vremena pa u nekim slučajevima, npr. u turizmu, radnik može tjedno raditi i do 60 sati, ali najdulje šest mjeseci. Za takav rad poslodavac će morati pribaviti pismenu suglasnost radnika

Novine zakona vezane su i uz proširenje kolektivnih ugovora, a posebno će tripartitno tijelo procijeniti postoji li za to proširenje javni interes. U slučaju proširenja na cjelokupnu djelatnost, ugovor se ne bi odnosio na tvrtke u kojima je već sklopljen kolektivni ugovor.

O ta tri još neusklađena pitanja na GSV-u će se raspravljati sredinom siječnja, najavio je potpredsjednik Vlade Damir Polančec podsjećajući da se novim ZOR-om usklađuje hrvatsko s europskim zakonodavstvom.

O interesnim pitanjima vezanim za ZOR razgovarat će se od početka iduće godine kako bi se do kraja godine, kaže Polančec, taj zakon unaprijedio i odredbama o tim pitanjima.

Jedno od interesnih pitanja vezano je uz rad na određeno vrijeme, ali već sada se predlažu jednaka prava za radnike zaposlene na određeno vrijeme kojima će poslodavac morati osigurati ista prava kao i radnicima na neodređeno.

Vladinu podršku dobila je i studija kojom se predviđa utvrđivanje jasnih kriterija ulaska u sudačku i državnoodvjetničku profesiju te osnivanje državne škole za pravosudne dužnosnike.

Kandidiranje za tu školu ovisit će o rezultatima pravosudnog ispita za koji će se, po novome, dobivati bodovi, a kada se tomu dodaju i bodovi na završnom ispitu državne škole (koja će trajati dvije godine) dobit će se jedinstvena nacionalna lista kandidata za pravosudne institucije.

Sve to zahtijevat će zakonodavne promjene, ali i organizacijske, s obzirom na potrebu da se škola utemelji, objašnjava ministar pravosuđa Ivan Šimonović

Vlada je poduprla Nacionalni program zaštite zdravlja i sigurnosti na radu do 2013. godine za čiju će se provedbu u proračunu osigurati više od 460 milijuna kuna

Kraj 2017. godine je rok za usklađivanje velikih energetskih tvrtki s planom smanjivanja emisija sumporova dioksida, dušikovih oksida i krutih čestica kod velikih uređaja za loženje i plinskih turbina, s obzirom da je riječ o skupom projektu vrijednom ukupno 830 milijuna eura