Ubrzani tempo podizanja kamatnih stopa u Americi i postupno zaoštravanje monetarne politike u Europi upućuju na neminovan rast cijene kredita. Ako ste ugovorili dugoročni kredit s promjenljivom kamatnom stopom, krajnje je vrijeme da razmislite o poduzimanju zaštitnih mjera
Dugotrajno razdoblje jeftinog novca za Ameriku je već prošlost. Američke federalne rezerve (Fed) ove godine već su tri puta dizale referentnu kamatnu stopu, a do kraja godine očekuje se još jedno povećanje. Potezi Feda prošlog tjedna uzdrmali su Wall Street, na kojemu su u srijedu dionice potonule više od tri posto.
Istovremeno, prinosi na 10-godišnje obveznice premašili su tri posto, zbog čega se sve više smanjuje interes za rizičnije investicije.
vezane vijesti
Dok Fed ubrzava tempo podizanja kamatnih stopa, Europska središnja banka (ECB) još uvijek održava nultu kamatu, ali takvo stanje zasigurno više ne može dugo potrajati. Zasad iz ECB-a poručuju da neće dirati kamatne stope do ljeta iduće godine, ali zato s krajem ove godine obustavljaju otkup državnih i korporativnih obveznica, što jasno upućuje na zaoštravanje monetarne politike.
Navedeni globalni trendovi upozorenje su svim korisnicima kredita s promjenljivim kamatama. Kamatne stope u Hrvatskoj trenutno su na povijesno niskim razinama, a na cijenu kredita povoljno utječu pad rizika države i poboljšanje investicijske klime.
Međutim postupni rast inflacije i očekivano zaoštravanje monetarne politike ECB-a sigurno će se odraziti na uvjete kreditiranja.
Vraćanje kamatnih stopa na pretkrizne razine značilo bi velik udar na dužnike s promjenjivim kamatnim stopama. Primjerice, u slučaju povećanja referentnih kamatnih stopa od jedan do tri postotna poena na kredit od 100.000 eura korisnicima kredita s promjenljivim kamatnim stopama vezanim uz euribor prijeti rast rata od 25 do čak 200 eura.
U povoljnijoj situaciji su dužnici koji imaju kredit vezan uz NRS (prosječni trošak financiranja hrvatskog bankarskog sustava) jer ta referentna kamatna stopa sporije reagira na promjene.
Najbolja zaštita od kamatnog rizika je pretvaranje promjenljivih kamata u fiksne. Konverziju omogućuju sve veće banke, koje u svojoj redovnoj ponudi imaju kredite s fiksnom kamatnom stopom.
Kamate na kunske kredite u pravilu se mogu fiksirati na maksimalno 10 godina, a kod kredita u eurima taj rok se penje do 20 godina. Premda su fiksne kamatne stope nešto više od promjenljivih, fiksiranje se isplati jer se njime u potpunosti anulira rizik, a razlika u cijeni nije velika. Na informativnoj listi HNB-a provjerili smo kamatne stope za stambene kredite u tri najveće banke.
U Zagrebačkoj banci varijabilna efektivna kamatna stopa (EKS) za stambene kredite u eurima na rok od 30 godina iznosi 3,72 posto dok je fiksna kamatna stopa na maksimalni rok od 15 godina - 4,48 posto.
U Privrednoj banci Zagreb varijabilni EKS na rok od 30 godina je 3,90 posto, a fiksni EKS na maksimalni rok od 10 godina je 4,66 posto. Najduži rok fiksiranja nudi Erste banka, u kojoj se fiksne kamatne stope mogu ugovoriti na 20 godina. U tom slučaju EKS iznosi 5,17 posto dok je varijabilna kamatna stopa na najduži rok (30 godina) 4,01 posto.
Za kunske stambene kredite maksimalni rok fiksiranja je 10 godina. Najpovoljniji uvjeti zamjene su u Zagrebačkoj banci, u kojoj je promjenljiva EKS 4,46 posto (na rok od 30 godina), a desetogodišnja fiksna 4,80 posto. Nešto veća razlika je u PBZ-u, u kojem je, uz iste rokove, varijabilni EKS 4,42 posto, a fiksni 4,98 posto. Erste banka nudi najnižu promjenljivu stopu (3,76 posto), ali je fiksiranje najskuplje jer se kamatna stopa penje na 5,33 posto.
U ponudi su i kombinirane stope (prvih pet godina fiksna, a u nastavku otplate varijabilna) s povoljnijim fiksnim kamatama.
