Hrvatskoj je za snažniji gospodarski iskorak potrebno povećanje produktivnosti, kao i orijentacija na proizvodnju visokotehnoloških proizvoda, istaknuto je u ponedjeljak na poslovnom skupu Hrvatskih izvoznika (HIZ) "Ekonomske politike RH i očekivanja za 2020.; Proračun - kako zadovoljiti rastuće potrebe"
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić ponovio je da je proračun za iduću godinu uravnotežen, čime se šalje poruka odgovornog i racionalnog upravljanja novcem poreznih obveznika te se fokus stavlja na rashodnu stranu proračuna, u smislu da se troši onoliko koliko se ima.
Pritom, očekivana stopa rasta BDP-a u 2020. iznosi 2,5 posto, a za 2021. i 2022. procjenjuje se stopa rasta od 2,4 posto.
vezane vijesti
Marić je podsjetio na dugogodišnju recesiju u kojoj se Hrvatska našla pa će se tek ove godine dosegnuti razina BDP-a iz 2008. Ponukani i tim iskustvima, a s obzirom na eventualne negativne globalne efekte u smislu rasta neizvjesnosti i trzavica između velikih sila, na što ne možemo utjecati, Marić apostrofira rješavanje "domaće zadaće" pri čemu ističe nužnost podizanja produktivnosti.
"Ako želimo veći iskorak u gospodarskom smislu i u rastu zaposlenosti, a poglavito u rastu plaća, neophodno je podizati produktivnost, i u privatnom i u javnom sektoru", poručio je.
Iznio je i razmišljanja u smjeru drugačijeg obračuna plaća jer, kako pojašnjava, danas se jednako vrednuje radno mjesto, a ne rad.
Ako želimo bolju uslugu administracije i politika plaća mora ići u korak s time, gdje će se veći naglasak stavljati na vrednovanje rada, u smislu i sustava nagrađivanja za one koji doprinose više, rekao je.
Na pitanje novinara mogu li rješenje za to biti platni razredi umjesto fiksnih koeficijenata, Marić je odgovorio da se i o tome također vodi dijalog.
Bago: Hrvatskoj nedostaje industrijska politika
Predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago kaže da hrvatski izvoznici trebaju snažnije tražiti i tržišta izvan EU-a, a za što im je potrebna i pomoć Vlade, kao i Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR).
Napominje da se geopolitički ili ekonomski poremećaji na svjetskom tržištu mogu odraziti i na Hrvatsku, a kao rizik navodi i eventualnu recesiju na važnim tržištima Njemačke, Italije i Austrije.
Upozorava da je robni uvoz u Hrvatskoj 65 posto veći od izvoza, da Hrvatskoj nedostaje sustavna i dugoročna industrijska politika, pri čemu motor i pokretač moraju biti one industrije koje su najsnažnije i koje stvaraju najveću novostvorenu vrijednost, itd.
Marijana Ivanov sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta pojasnila je da istovremeni rast izvoza industrijskih proizvoda i pad industrijske proizvodnje proizlaze iz toga što su neke respektabilne tvrtke u Hrvatskoj u stvarnosti postala skladišta, između ostalih i neke od tvrtki koje su na listama najvećih hrvatskih izvoznika. One su često zbog raznih geopolitičkih i inih rizika postale posrednici u izvozu na druga tržišta, napominje.
Ivanov smatra da je hrvatski proračun u "statusu quo" već desetljećima, da mu se struktura bitno ne mijenja te da je previše usmjeren na rješavanje socijalnih pitanja, umjesto razvojnih.
Kaže da bi osobno radije dala veće plaće profesorima u osnovnim i srednjim školama no što bi smanjivala PDV u turizmu, jer ulaganje u obrazovanje predstavlja ulaganje u ljude, odnosno razvoj ljudskih potencijala.
Smatra da je hrvatski model rasta "poprilično kriv" jer se ne temelji na inovacijama, istraživanju i razvoju već na izvozu sirovina i intermedijarnih proizvoda.
Slaže se da je produktivnost u javnom sektoru nezadovoljavajuća, no i kako nemamo pravo generalizirati o niskoj produktivnosti rada, s obzirom da u proizvodnom sektoru tome baš i nije tako.
Dodatni problem predstavlja i neproduktivnost kapitala, jer smo ga usmjerili u krive svrhe i razvijamo krive sektore, pri čemu smo na domaćem i globalnom tržištu slabo zastupljeni s konačnim proizvodima - onima visokog stupnja složenosti, tehnološkim te inovativnim proizvodima, upozorava Ivanov.
