"Odgađanje bi izazvalo teške praktične i političke probleme i kompromitiralo nastavak sadašnjih programa i politika kao i pokretanje novih", objasnio je Michel u pozivnici čelnicima Europske unije.

"Potpuno sam svjestan da su ti pregovori među najtežima s kojima smo do sada bili suočeni. Također sam uvjeren da uz zdrav razum i odlučnost možemo postići dogovor u korist svih Europljana", rekao je Michel.

Pozvao je sve da budu spremni na kompromis na sastanku koji će početi 20. veljače čime je nagovijestio da bi mogao potrajati.

Države članice podijeljene su u pogledu Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), prvog bez Velike Britanije koja bi trebala napustiti Uniju 31. siječnja.

Izlazak Britanije znači da će EU imati daleko manje novca, a istodobno Europska komisija pod vodstvom Ursule von der Leyen želi novac za financiranje programa protiv klimatskih promjena i za izazov migracije.

Čelnici EU su na prethodnom europskom sastanku u prosincu zadužili Charlesa Michela da postigne napredak u pregovorima.

Radi se o pokušaju stvaranja konsenzusa između bogatijih zemalja, koje u proračun uplaćuju više nego što iz njega primaju, i siromašnijih kojima sredstva iz europskog proračuna služe za sustizanje bogatijih.

Finska, koja je predsjedala EU u drugom dijelu 2019., krajem godine predala je nacrt VFO-a od 1.087 milijarda eura, što je oko 1,07 posto bruto nacionalnog dohotka država (BND) članica. Taj je prijedlog za gotovo 200 milijarda manji u odnosu na onaj Europske komisije koja je predložila 1,11 posto BND-a.

Međutim, države neto-uplatiteljice traže oko 1 posto BND-a, a države tzv. „prijatelji kohezije” traže više za poljoprivredu i kohezijsku politiku.

Konačno, Europski parlament predlaže čak 1,3 posto BND-a.

VFO odražava duboke podjele između zemalja članica.