intervju s antom ramljakom

'U Agrokor sam otišao kao i 1991. u rat. Bez čekanja, razmišljanja i uvjeta'

12.07.2017 u 08:30

Bionic
Reading

Nakon što su domaće i strane banke te privatni fondovi odobrili Agrokoru novu i posljednju rundu kredita od 480 milijuna eura, u sjedištu najveće domaće tvrtke lakše se diše. Izvanredni povjerenik Ante Ramljak u velikom intervjuu tportalu otkrio je da ga nakon spašavanja Agrokora s ruba propasti čeka težak posao operativnog preslagivanja tvrtki i njihova duga. 'Sve što se radi, radi se tako da se postigne nagodba s vjerovnicima i okonča ovaj proces', rekao nam je Ramljak, uvjeren da će za dobru cijenu prodati Agrokorove perjanice, čime će iz njegove strukture izbaciti sadašnjeg vlasnika - Ivicu Todorića

Nakon što je Agrokoru odobren kredit od 480 milijuna eura rekli ste da je izbjegnut stečaj. Normalizira li se poslovanje?

Da, Agrokor je prije točno tri mjeseca bio doslovce na rubu ponora i da Hrvatska u tom trenutku nije imala Zakon o postupku izvanredne uprave koji se može primijeniti na sistemski važne kompanije, većina kompanija koje čine sustav Agrokor bila bi završila u stečaju. A s njima i velik broj Agrokorovih dobavljača, sa zaista razarajućim posljedicama po hrvatsko gospodarstvo, proizvodnju hrane i poljoprivredu. Vlada je reagirala na vrijeme i stvorila zaštitnu mrežu u kojoj se sada nalaze Agrokor i dobavljači, kojima Agrokor plaća i stare dugove. Jednako važno, omogućeno je i to da Agrokorove operativne kompanije nastave s radom i u ova tri mjeseca izvanredne uprave uspjeli smo u najvećem dijelu sustava 'uloviti' ugovorene rokove plaćanja dobavljača.

Mislite li da vam dobavljači opet vjeruju?

Iz dana u dan sve se više vraća ozbiljno narušeno povjerenje dobavljača, ali i drugih kreditora, što najbolje pokazuje sudjelovanje 20-ak banaka i drugih financijskih institucija u novom financiranju kojim smo pokrili sve financijske potrebe Agrokora do kraja izvanredne uprave. Prvi koraci proizašli iz osiguravanja svježe likvidnosti poduzeti su odmah, čim je prvih sto milijuna eura sjelo na račun. Proizvodne kompanije dobile su novac za osiguravanje proizvodnje punim kapacitetima, a police Konzuma su napunjene i dignut je na noge tako da može odraditi sezonu na najbolji mogući način. U trgovinama punim robe i kupaca najbolje se vidi kako smo investirali novac iz prve tranše kredita.

Na što se sada fokusirate?

Fokus je sada primarno na maloprodaji, u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Ozbiljno restrukturiranje potrebno je Konzumu u Hrvatskoj, to je proces koji smo započeli, a i Konzum BiH moramo transformirati kako bismo postavili poslovanje na dugoročno održive temelje.

  • +9
Ante Ramljak kaže da su svi uložili velik trud u oporavak Konzuma Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Najavili ste gašenje stotinjak trgovina Konzuma. Što čeka radnike?

Za 6000 radnika Konzuma koji su imali najmanje plaće osigurali smo povećanje od osam posto od 1. kolovoza. Osim za povećanje plaća, uspjeli smo kroz restrukturiranje osigurati novac za produženje Kolektivnog ugovora do kraja ove godine. U tom je ugovoru cijeli niz materijalnih davanja povrh plaće, kao što su božićnica, uskrsnica i regres, koja su bitna za ukupna primanja radnika, kao i otpremnine veće od propisanih zakonom. Da nismo počeli s restrukturiranjem, ništa od ovoga ne bi bilo moguće. Osobno, volio bih da smo mogli povećati plaće i više, no s obzirom na okolnosti u kojima se nalaze Agrokor i Konzum, smatram ovo što je učinjeno velikim uspjehom tima koji radi na restrukturiranju i menadžmenta.

Koliko trgovina zatvarate, kada kreću gašenja?

U planu je zatvaranje 105 prodavaonica koje su već dugo neprofitabilne, stvaraju samo gubitak, a ako pregovarajući o visinama najma uspijemo doći u poziciju da neke od njih učinimo profitabilnima, onda neće biti zatvorene. Prve 22 prodavaonice bit će zatvorene do kraja srpnja. Konzum je već prošao kroz ovakvu optimizaciju maloprodajne mreže kada je kupljen Mercator. Tada su morali zatvoriti 99 prodavaonica i gubitak radnih mjesta bio je minimalan. I sada očekujemo da ćemo većini od 870 ljudi, koliko ih radi u tim trgovinama, moći ponuditi posao drugdje u mreži, a za oko 20 posto ljudi, čiji su poslovi potencijalno ugroženi, tražit ćemo druga rješenja i za one za koje to bude potrebno osigurati najbolje moguće uvjete zbrinjavanja. Restrukturiranje je jedini put za dugoročno očuvanje većine radnih mjesta, kako u Konzumu, tako i u drugim dijelovima Agrokorove maloprodaje i veleprodaje.

Kakvi su poslovni rezultati Konzuma u prvih šest mjeseci ove godine: Kakav je promet u usporedbi s prošlom godinom, zarađuje li tvrtka?

U usporedbi s prošlom godinom Konzum u prvih pet mjeseci posluje oko 10 posto slabije, ali se već kroz lipanj taj trend popravio i najjači prodajni mjeseci tek su sada pred njim. Kako je Agrokor bio deset dana u blokadi, a računi ispražnjeni, kao i police Konzuma, ovaj rezultat nimalo ne iznenađuje. Svi ovdje su uložili velik trud u oporavak Konzuma, a brojke koje će biti pravi pokazatelji toga koliko smo bili uspješni u tome moći ćemo komentirati negdje ujesen. Tada ćemo Konzum i ostale kompanije moći ocijeniti ne samo u usporedbi s prošlom godinom, za koju još uvijek ne znamo kako je stvarno financijski izgledala jer je revizija još uvijek u tijeku, nego i u usporedbi s planovima koje sada rade. Oni će postati novi i puno bolji pokazatelj uspješnosti od usporedbe s prijašnjim stanjem.

Što se događa s Konzumom u Bosni i Hercegovini?

Da bi sve ovo što poduzimamo kako bismo poslovanje Konzuma BiH postavili na potpuno zdrave temelje, koji će izdržati test vremena i biti održivi i poslije završetka procesa izvanredne uprave, neophodna je najkvalitetnija moguća suradnja i podrška dobavljača. Osim nekoliko velikih sastanaka koje smo održali s dobavljačima Konzuma BiH, ekipa na terenu ovih dana obavlja i pojedinačne razgovore o međusobnim odnosima. Nadam se i očekujem da će biti postignuti dogovori o daljnjoj suradnji koji su i u obostranom najboljem interesu, ali i u najboljem interesu svih zaposlenika i drugih partnera Konzuma BiH. Definirali smo pravac u kojem ide restrukturiranje, ali prije nego što možemo detaljnije govoriti o tome treba interno donijeti odluku, predstaviti je vjerovnicima i konačno izglasati na privremenom vjerovničkom vijeću.

Mercator se vraća u igru?

Za Mercator povratak u igru na terenu BiH definitivno ima smisla. U analizi maloprodaje u BiH pokazalo se da je od 2014., kada je Agrokor preuzeo Mercator, do danas promet u Konzumovim dućanima ostao otprilike isti i iznosi oko 1,2 milijuna konvertibilnih maraka prosječno po dućanu. Mercatorovi dućani su u prosjeku 2014. godine imali oko 2,5 milijuna maraka prometa po dućanu, a danas, kao Konzum, i oni imaju prosječno oko 1,2 milijuna maraka prometa. To vam najbolje pokazuje kolika je greška bila gasiti Mercator kao brend u BiH, jer kupac koji je prije išao u Konzum i dalje ide u Konzum, ali više od pola onih koji su prije išli u Mercator, kojemu se promijenilo ime, više nisu htjeli kupovati pod novim brendom. To nam pokazuje da bi bilo najbolje odmah vratiti Mercator jer je tu potencijal za vraćanje kupaca. Na kraju ćemo u BiH moguće ostati na dva formata, a analize su u tijeku i odlučit ćemo se za optimalno rješenje koje maksimalno čuva vrijednost, što je u interesu svih vjerovnika i drugih dionika.

Kakvi su poslovni rezultati ostatka koncerna: Što će biti s Beljem, Jamnicom, Ledom i ostalim 'perjanicama'?

Rezultatima proizvodnih i poljoprivrednih kompanija vrlo smo zadovoljni. Otkada im je osigurana likvidnost, rade punom parom i sada se pokazuje da su to zdrave, dobre kompanije, koje će sigurno imati perspektivu ako uspijemo u restrukturiranju financijskog duga, kojim su opterećene praktički sve te kompanije. U njih je investiran ozbiljan novac. Za vrijeme izvanredne uprave radit ćemo naravno i na unapređenju operativnog poslovanja kako bi se realizirala njihova puna vrijednost i kako bi u prodaji za svaku od njih mogla biti postignuta najviša moguća cijena.

Kada se očekuje objava revidiranih izvještaja za 2016. i hoće li biti iznenađenja u njima?

Za većinu operativnih kompanija objava revidiranih izvještaja za 2016. bit će objavljena skoro paralelno s objavom polugodišnjih rezultata za 2017. Objavu lanjskih rezultata Konzuma i Agrokora bit će potrebno pričekati koji mjesec dulje. Što se rezultata Agrokora za 2016. tiče, izvjesni su određeni otpisi i rezervacije koje će imati jednokratan učinak na rezultat. Ukupan rezultat Agrokora u prvih pet mjeseci ove godine je pozitivan, imamo pozitivnu EBITDA. Konzum je, s obzirom na pad koji je imao u prometu, ali i uobičajenu sezonalnost poslovanja, u tom periodu negativan, ali ne toliko negativan da to ne bi bilo moguće promijeniti.

Kako će u stvarnosti izgledati restrukturiranje duga i slaganje nagodbe?

Krajnji cilj izvanredne uprave je postići nagodbu s vjerovnicima i tako okončati ovaj proces. Sve što poduzimamo bit će u svrhu ostvarenja ovog cilja. Kako su se unutar grupe dizali krediti, isprepletena je mreža garancija. Još uvijek analiziramo tu mrežu, tko je kome, kada i zašto dao koju garanciju. To će trajati još nekoliko mjeseci. Kada se sve utvrdi, moći ćemo reći - 'tvrtka je dala ovu garanciju za ovaj ili onaj kredit ili obveznicu'. Onda možemo krenuti na izradu nagodbe u kojoj će stajati to da pojedina tvrtka vjerovniku nudi isplatu određenog dijela kredita ili vlasnicima obveznica određeni dio vrijednosti. To ćemo rješavati po vjerovničkim grupama kada definiramo stalno vjerovničko vijeće. Potraživanja će se podijeliti po grupama i tada će se krenuti u razgovore oko nagodbe.

Što s vjerovnicima koji ne pristanu na nagodbu?

Oni imaju pravo na namiru sudskim putem, ali ako vjerovnici koji drže 75 posto vrijednosti duga potpišu nagodbu, ona postaje sudski prihvatljiva. Tko neće, naravno ne mora potpisati. Iz prakse drugih restrukturiranja i sličnih procesa vidimo da sudski procesi nakon restrukturiranja mogu trajati godinama. Na sudu se još uvijek nalaze slučajevi iz primjerice Parmalata i Hypo banke, iako su nagodbe odavno uspješno provedene.

Kako će nakon vaše izvanredne uprave izgledati 'novi Agrokor' i tko će biti njegovi vlasnici?

To vam je pitanje za milijun dolara. Jedino što mogu reći sa sigurnošću - ako dugovi budu plaćeni i vraćeni u najvećoj mogućoj mjeri, sadašnji vlasnik sigurno neće biti i budući vlasnik Agrokora. Dugove je moguće vratiti samo prodajom, a prodajom se mijenja vlasništvo. Za odgovor na sva ova ostala pitanja treba nam puno više od tri mjeseca, koliko je prošlo od otvaranja izvanredne uprave.

Kakav je interes za preuzimanje pojedinih kompanija?

Za dobre kompanije uvijek ima interesa, potencijalnih kupaca ne nedostaje. Kada i kako će doći do prodaje, u ovom je trenutku prerano govoriti.

Odakle dolazi interes za Agrokorove tvrtke?

Operativne kompanije imaju jake brendove i pozicije. Konkurencija u cijeloj regiji im i dalje ne uspijeva uzeti tržišne udjele. Interes postoji za svaku od tih kompanija i to od više kupaca koji gledaju kako bi poboljšali svoj položaj na tržištu. Ima puno private equity fondova koji vide dobre prilike za akviziciju, a velik interes imamo i za non-core kompanije. Gotovo sam siguran da će svaka kompanija koju stavimo na prodaju, a to će ići putem javnog otvorenog natječaja, naći dobrog vlasnika i da će za nju biti postignuta dobra cijena.

Ranije ste rekli da tvrtke koje neće moći samostalno poslovati idu u likvidaciju. Koliko je takvih unutar Agrokora?

Danas vidim maksimalno dvije do tri kompanije srednje veličine za koje je pitanje hoćemo li ih uspjeti dovesti do dugoročne održivosti. Takvima ćemo, uz mjere unapređivanja operativnog poslovanja koje već sada provodimo, dati šest mjeseci 'probnog roka' da pokažu poboljšanje u rezultatu. Za neke druge smo unaprijed sigurni da daljnje ulaganje za Agrokor nema smisla. To su redom manje odnosno vrlo male tvrtke, ali o nazivima ćemo kada svi planovi budu završeni.

Upravljate Agrokorom već tri mjeseca. Koji dio posla vam je bio najizazovniji?

Spriječen je stečaj i pokrenuli smo restrukturiranje, više od toga nismo se mogli ni nadati. Najizazovnije je vjerojatno bilo prvih nekoliko dana, kada smo od ponedjeljka kasno popodne do četvrtka ujutro morali osigurati interventni kredit za preživljavanje i uvjeriti dobavljače da napune police Konzuma taj uskršnji vikend. Startna pozicija je bila šest kuna na računu te nula povjerenja dobavljača i vjerovnika. Podržale su nas domaće banke, Zagrebačka, Erste, Raiffeisen i PBZ, koje su odigrale presudnu ulogu i na tome im svi skupa možemo biti zahvalni.

Koliko vam je vremena trebalo da prihvatite posao izvanrednog povjerenika?

Pet sekundi! Ne bih htio ispasti previše patetičan, ali znao sam da je situacija iznimno teška i složena i znao sam da ovo nije samo pitanje Agrokora, već spašavanja hrvatske ekonomije. Ovime što smo napravili stvorili smo vrijeme prilagodbe za sve koji rade s Agrokorom, izravno ili posredno. Bilo je važno održati sve operativne kompanije na životu da ne dođe do stečaja i kaosa koji bi nastao preko noći, a što bi sa sobom povuklo poljoprivredu, prehrambene kompanije, moguće i financijske institucije. Bio sam svjestan razmjera moguće katastrofe po gospodarstvo i prilikom poziva da prihvatim taj posao gledao sam na to kao kada sam 1991. kao dragovoljac otišao u Domovinski rat. Nije bilo čekanja, razmišljanja i postavljanja uvjeta.

Kako su izgledali prvi pregovori s dobavljačima i bankama?

Vladala je općenito užasna nervoza, pogotovo po pitanju mjenica. Pregovori između dobavljača i financijskih institucija vodili su se dan i noć, a vladalo je veliko nepovjerenje. Ne samo po pitanju mjenica, nego općenito što se tiče odnosa dobavljača i Agrokora nervoza je bila poprilična, ali sada svi vide da to ide u dobrom smjeru i da Agrokor plaća svoje obveze.

Jeste li u kontaktu s Ivicom Todorićem?

Nisam. Sreli smo se 10. travnja, kada je bila primopredaja, i poslije toga nismo se ni čuli ni vidjeli. Nisam u kontaktu ni s njegovom ekipom, ljudima koji su prije radili ovdje. S njima sam razgovarao na samom početku nekoliko puta o sporazumnim raskidima ugovora, to je bilo davno i riješeno je.

Što točno rade konzultanti AlixPartnersa i koliko stoji njihov angažman?

AlixPartners su savjetnici za restrukturiranje s međunarodnim iskustvom i stotinama projekata restrukturiranja iza sebe. Njihov savjetnički tim s domaćim savjetnicima vodi restrukturiranje dok se menadžment kompanija bavi operativnim poslovanjem. Trošak savjetnika za restrukturiranje ovisit će o uspjehu restrukturiranja, a vezan je uz rezultate koje ćemo znati na kraju procesa.

Kakva je vaša suradnja s potpredsjednicom Vlade Martinom Dalić i kako ona operativno izgleda – jeste li samostalni u donošenju odluka?

Apsolutno sam samostalan u donošenju odluka i prema zakonu odgovoran za njih. S potpredsjednicom Vlade, gospođom Dalić, moj tim i ja smo u regularnom kontaktu te Ministarstvu gospodarstva, kao i sudu i drugim tijelima, podnosim i mjesečne izvještaje o napretku izvanredne uprave, ali od potpredsjednice Vlade ne dobivam nikakve instrukcije ili naputke. Upravo gospođa Dalić podržava i razumije to da ovaj posao moramo napraviti krajnje profesionalno, bez utjecaja politike. Štoviše, potpredsjednica Vlade, koja kao ministrica gospodarstva nadzire proces izvanredne uprave, svojevrstan je štit od bilo kakvih i bilo čijih neprincipijelnih interesa i ambicija. To se i vidi, a zahvaljujući i našoj suradnji, u ova tri mjeseca u radu izvanredne uprave nije bilo političkih poteza i odluka i neće ih ni biti.

U kakvim ste odnosima s Maricom Vidaković iz Kraša, koja je postala glas dobavljača?

Gospođu Vidaković znam dosta godina, imali smo poslovni odnos prije mog imenovanja u Agrokor, što na ovako malom tržištu kao što je Hrvatska nije neuobičajeno. Kraš sam savjetovao skoro dvije godine što se tiče strateških pitanja oko tržišta kapitala. Gospođa Vidaković je član privremenog vjerovničkog vijeća, ali nisam ju ja izabrao u vijeće, ona se nametnula u razgovorima dobavljača kao prirodni lider i za zastupanje ju je izabralo 150 ili više ljudi. Znam da ima nekih konspirativnih teorija, ali tome smo mi skloni. Sada imamo dobar, otvoren odnos. U početku su ti naši pregovori bili živahni: gospođa Vidaković je temperamenta, a iako to tako možda ne izgleda na prvu, i ja znam biti temperamentan, ali uspjeli smo dogovoriti zajedničke ciljeve, u najboljem interesu svih vjerovnika i drugih dionika te sada radimo na tome da ih ostvarimo.

Surađujete li s DORH-om i kako?

Da, surađujemo tako da im osiguravamo sve informacije koje traže od nas.