Kumulativni podaci za prvih osam mjeseci ove godine pokazuju pad industrijske za 2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Po podacima Državnog zavoda za statistiku, mjesečna usporedba prema glavnim industrijskim grupacijama, izračunata na temelju desezoniranih indeksa, pokazuje da je u kolovozu u odnosu na srpanj proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju bila manja za 3,5 posto, energije za 2,4 posto, kapitalnih proizvoda za 1,6 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,8 posto.

Iako su već šesti uzastopni mjesec nastavljeni negativni trendovi, vidljivo je kako je godišnji pad industrijske proizvodnje sve slabiji i to je primarno posljedica niske prošlogodišnje baze, ističu analitičari Raiffeisen banke. Usporavanju njena pada dodatno je doprinio nastavak relativno snažnog pada industrijskih zaliha.

Padu industrijske proizvodnje na godišnjoj razini najviše je doprinjeo pad u sektoru trajnih dobara za široku potrošnju te u sektoru kapitalnih proizvoda (za -12,4% odnosno -7,6%). Uz nedostatak investicija, radi se uglavnom o dobrima čija se kupnja može odgoditi, pa je s padom raspoloživog dohotka te posljedično padom potražnje smanjena i njihova proizvodnja. U suprotnom smjeru odnosno na usporavanje pada industrijske proizvodnje djelovao je rast proizvodnje energije te netrajnih proizvoda za široku potrošnju (za 4,6% odnosno 1,6% godišnje).

Budući da je razina domaće potražnje i dalje niska glavni utjecaj na oporavak industrijske proizvodnje ima inozemna potražnja.

Obzirom da Hrvatska nije izvozno orijentirana zemlja, inozemna potražnja sama ne može značajnije potaknuti pozitivne trendove. U takvim uvjetima, RBA analitičari očekuju do kraja godine blago pozitivne stope rasta te pad industrijske proizvodnje od 0,8 posto na godišnjoj razni