Novinar The Economista čudi se kako su, za razliku od Albanaca koji su oduševljeno proslavili ulazak svoje zemlje u NATO, Hrvati to dočekali prilično neraspoloženo, ironično komentirajući kako je popraćeno tek izdavanjem prigodne poštanske marke. Činjenicu da ulazak u NATO nije donio baš nikakvo zadovoljstvo javnosti objašnjavaju time što je Hrvatska pritisnuta lošim gospodarskim vijestima: analitičar Zagrebačke banke Goran Šaravanja predviđa pad BDP-a od 3,7 posto i oštar rast nezaposlenosti.

Malo je vjerojatno da će Hrvatska ući 2011. u EU, zbog slovenske blokade, ali i drugih problema. Za spor sa Slovenijom pišu kako odvlači pažnju s korupcijskih skandala i zabrinjavajućeg porasta mafijaških ubojstava koji su šokirali javnost. Razgovarali su s komentatorom Denisom Kuljišem koji navodi da je Hrvatska preplavljena korupcijom te žalosno primjećuje da javnost ne shvaća veze između kriminalaca i političke elite.

Čak i bez problema sa Slovenijom, Hrvati još moraju puno učiniti kako bi zadovoljili Bruxelles. Kao jedan od velikih problema navodi se reforma brodogradnje, koja zapošljava čak 17.000 ljudi, ali opstaje samo uz ogromne subvencije. Nevolje proizlaze i iz darežljivosti vlasti kako bi pred lokalne izbore oraspoložili birače. Spominje se kako je i MMF kritizirao javni sektor kao prevelik.

Ako ima dobrih vijesti, onda je to činjenica da će Hrvatska kroz financijsku krizu proći bolje nego neki njezini susjedi. Pozitivnim smatraju i nedavni posjet Sanadera Beogradu čime je započeo popravljati odnose sa zemljom iz koje je prije rata dolazilo milijun gostiju. Ako je Sanaderova namjera posjeta bila poboljšati turističku sezonu, u tome nije uspio. Danas Srbi radije ljetuju u zemljama kao što je Turska, ne zato što se boje da će im Hrvati zbog ratnih trauma razbijati vjetrobranska stakla na automobilima, nego zato što je tamo jeftinije. Nije ni čudo da je Hrvatska potištena.