ZLU NE TREBALO

HZZ složio ekipe za prihvat nezaposlenih

11.12.2008 u 11:31

Bionic
Reading

Kriza koja pogađa ili će tek pogoditi naše gospodarstvo ne treba se preuveličavati. Ona ne smije poslužiti kao izlika poslodavcima za otpuštanja - poručili su iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ)

'Kriza će ostaviti traga na zatvaranju radnih mjesta, ali nikako ne možemo reći da će biti sto tisuća otkaza kako neki najavljuju', procjenuje Ankica Paun Jarallah, ravnateljica Zavoda, prenosi Večernji list

Najavila je da je Zavod spreman za krizu i eventualna otpuštanja, a pripremljen je i poslovni proces te ekipirani ljudi za prihvat nezaposlenih. Njih će u 2009., prema prognozi ravnateljice, zbog usporavanja gospodarskog rasta, biti jedan posto više nego sada

U studenom je u HZZ-u evidentirana 233.661 osoba bez posla, što je 2,3 posto više nego prethodni mjesec, ali je 7,7 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani.

Uspoređujući te brojke sa zemljama Europske unije, po broju nezaposlenih iza nas su Poljska i Malta

S obzirom na razinu obrazovanja prevladavaju osobe s trogodišnjom srednjom školom ili školom za KV i VKV radnika (34,3 posto), a slijede osobe sa četverogodišnjom srednjom školom za zanimanja i gimnazijom (26,4 posto), sa završenom osnovnom školom (24,9 posto) i bez škole ili nezavršenom osnovnom školom (7,1 posto).

Najmanje je visokoobrazovanih, i to s prvim stupnjem fakulteta i stručnim studijem (3,2 posto), te s fakultetom, magisterijem i doktoratom (4,1 posto).

Prema dobi najveći udio imaju osobe iznad 50 godina starosti (29,8 posto), a slijede mladi do 29 godina (29,5 posto), te mladi do 24 godine starosti (17,6 posto).

Najveći apsolutni broj nezaposlenih imala je Splitsko-dalmatinska županija (13,5 posto), a najmanji Ličko-senjska županija (1,3 posto).

U odnosu na listopad nezaposlenost je porasla u svim županijama osim u Krapinsko-zagorskoj (minus 0,1 posto), a najviše u Istarskoj (12,2 posto) i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (10 posto).

U usporedbi sa studenim 2007. nezaposlenost je smanjena u svim županijama, a najviše u Koprivničko-križevačkoj (14 posto) i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (12,4 posto).