U Institutu predviđaju da bi u ovoj godini moglo doći do pada ukupne aktivnosti od 1,0 posto dok se blagi oporavak uz rast BDP-a od 1,2 posto očekuje tek sljedeće godine. Pritom ističu da su uz te prognoze povezane značajne neizvjesnosti zbog kojih postoji mogućnost ostvarivanja pesimističnijih scenarija u pogledu rasta i oporavka gospodarstva.

Neizvjesnosti se odnose na brzinu provođenja strukturnih reformi te posebno na ostvarenje planirane fiskalne konsolidacije. I dalje su prisutni rizici povezani uz stabilnost ekonomija eurozone koji bi mogli utjecati i na stabilnost hrvatskog gospodarstva.

Analitičari Ekonomskog instituta očekuju dodatno smanjenje realne potrošnje stanovništva zbog smanjenja zaposlenosti, pada raspoloživog dohotka zajedno s negativnim raspoloženjem potrošača i višim cijenama zbog porasta stope PDV-a.

U Institutu ne vjeruju u Vladine najave oporavka investicijske aktivnosti u ovoj godini. Za razliku od prognoze otprije tri mjeseca, kada se očekivao pad od 2,0 posto, sada se očekuje tek nešto blaži pad (1,1 posto) zbog najavljenih investicija u javnom sektoru. Značajniji oporavak investicija, od 3,5 posto, očekuju tek iduće godine.

Zbog privatizacije i restrukturiranja brodogradnje ni vanjskotrgovinska razmjena ove godine neće doprinijeti rastu BDP-a. U Institutu predviđaju pad i izvoza i uvoza, ali uz smanjenje deficita tekućeg računa platne bilance na 0,6 posto BDP-a s prošlogodišnjih 1 posto.

Inflacija će nešto porasti zbog promjena u poreznom sustavu, rasta cijena goriva, kao i administrativno određenih cijena struje, plina, vode i gradskog prijevoza te bi se ove i iduće godine mogla zadržati na oko 2,5 posto.

Usprkos najavljenim mjerama aktivne politike zapošljavanja, analitičari Instituta očekuju nastavak negativnih trendova na tržištu rada. Predviđaju prosječnu stopu nezaposlenosti od 18,3 posto, što je više od prošlogodišnjih 17,8 posto. Smanjivanje nezaposlenosti očekuju tek u 2013. ako se ostvari prognozirani rast BDP-a.