Ukupni dug opće države veći je za 837 milijuna kuna ili 0,8 posto nego na kraju kolovoza, a posljedica je povećanja i njegove unutarnje i njegove vanjske komponente. U usporedbi s istim mjesecom prethodne godine to je rast od čak 28,7 milijardi kuna ili 21,6 posto, što je najveća godišnja stopa rasta ovog pokazatelja još od lipnja 2005. godine.

Najznačajnija sastavnica javnog duga, ukupni dug središnje države, na kraju rujna je iznosila 103,2 milijarde kuna, što je za 18,7 milijardi kuna više nego na kraju rujna 2008. U promatranom mjesecu sve su sastavnice javnog duga zabilježile mjesečni rast, osim lokalne države, čiji je dug blago pao (za 24,5 milijuna kuna), međutim na godišnjoj razini i lokalna država i ostale sastavnice zabilježile su dvoznamenkasti rast.

Krajem 2008. godine i početkom 2009, kada je pristup inozemnim izvorima financiranja bio ograničen, unutarnja komponenta vanjskog duga bilježila je relativno snažan rast, što potvrđuje i nagli rast obveza po izdanim trezorskim zapisima krajem 2008. godine. Tako je od kraja studenoga, kada su obveze po izdanim trezorskim zapisima bile ispod 10 milijardi kuna, dug u svega mjesec dana narastao na oko 17 milijardi kuna, nakon čega je trend rasta značajno usporen, pa se do kraja rujna iznos obveza popeo na razinu od oko 20 milijardi kuna.

Analitičari Raiffeisen banke očekuju daljnji rast javnog duga s obzirom da je država do kraja 2009. godine izdala još dolarsku euroobveznicu (vrijednosti 1,5 milijardi dolara) na inozemnom tržištu te obveznicu denominiranu u eurima (vrijednosti 500 milijuna eura) i kunsku obveznicu (vrijednosti 5,5 milijardi kuna) na domaćem tržištu.

Povećanje javnog duga predviđaju i u ovoj godini s obzirom na pad proračunskih prihoda i nominalni rast rashoda. To će povećavati potrebu države za refinanciranjem svojih obveza.