Najnoviji podaci iz ankete o radnoj snazi na prvi pogled pokazuju povoljne trendove na tržištu rada, ali sveobuhvatna analiza otkriva da je za pozitivnu statistiku zaslužnije iseljavanje iz Hrvatske nego otvaranje novih radnih mjesta u zemlji
U drugom tromjesečju 2018. u Hrvatskoj je bilo 1,67 milijuna zaposlenih, što je 38 tisuća osoba više nego u istom razdoblju lani, dok je broj nezaposlenih pao za 65 tisuća, na 136 tisuća, pokazuju podaci iz Ankete o radnoj snazi koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS).
Anketu o radnoj snazi DZS provodi tromjesečno, a na temelju metodologije Međunarodne organizacije rada (ILO), te je međunarodno usporediv podatak o zaposlenosti i nezaposlenosti.
vezane vijesti
Stopa zaposlenosti, koja pokazuje udio zaposlenih osoba u radno sposobnom stanovništvu, u razdoblju od travnja do lipnja ove godine iznosila je 47,3 posto, što je na tromjesečnoj razini porast za 1,6 postotnih bodova, a na godišnjoj za 1,3 postotna boda.
Iako navedene brojke djeluju optimistično, podaci o aktivnosti pokazuju da na smanjenje nezaposlenosti i rast stope zaposlenosti u velikoj mjeri utječe kontinuirano smanjenje radno sposobnog stanovništva.
Naime, prema procjenama DZS-a, samo u 2017. broj stanovnika Hrvatske smanjen je za gotovo 50 tisuća, a broj radno aktivnih stanovnika u promatranom razdoblju pao je za 26 tisuća. Osim negativnog prirodnog prirasta, na to je utjecalo pojačano iseljavanje.
Na negativne aspekte tržišta rada upozoravaju i istraživači Ekonomskog instituta Zagreb te u najnovijem broju publikacije Croatian Economic Outlook zaključuju da iza drastičnog pada nezaposlenosti ne leži otvaranje novih radnih mjesta, već iseljavanje, negativna demografska kretanja i mjere aktivne politike zapošljavanja (samozapošljavanje, stručno osposobljavanje za rad).
Kada je riječ o kretanju zaposlenosti, anketa o radnoj snazi pokazuje velike razlike u trendovima prema djelatnostima.
Najveći broj novih radnih mjesta otvoren je u informacijskoj i komunikacijskoj djelatnosti (ICT), u kojoj je broj zaposlenih povećan za 25 tisuća.
Slijedi prerađivačka industrija s 23 tisuće dodatnih ranih mjesta. Značajniji rast zaposlenosti zabilježen je i u građevinarstvu, gdje je otvoreno 10 tisuća novih radnih mjesta, te obrazovanju s 13 tisuća novozaposlenih.
Zanimljivo je da u turizmu i ugostiteljstvu, unatoč snažnoj ekspanziji sektora, nije došlo do povećanja broja zaposlenih. U drugom kvartalu ove godine broj zaposlenih čak je smanjen za 1000 u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
S druge strane, osjetan pad zaposlenosti zabilježen je u djelatnosti prijevoza i skladištenja, u kojoj je broj radnih mjesta smanjen za 21 tisuću, te u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, gdje je nestalo 15 tisuća radnih mjesta. U padu je i broj zaposlenih u trgovini (za devet tisuća) i financijama (za četiri tisuće).
