Iz varaždinske tvrtke Kotonteks priopćili su da posjeduju svu relevantnu dokumentaciju i projekt od glavnog projektanta dionice Zaprešić - Zabok, na kojoj je u tijeku obnova, te da Uprava Hrvatskih cesta dozvoljava izvođaču radova Hidroelektri niskogradnji radove mimo projekta kojima se porezni obveznici i država svjesno oštećuju za više od 10 milijuna kuna. Tvrde da se radi dionica daleko lošije kvalitete od one koja bi se radila da se poštuje projekt glavnog projektanta Instituta IGH Stjepana Kralja u kojem je uključen proizvod koji oni zastupaju.

Naime, Kotonteks iz Varaždina je distributer englesko–američke korporacije Tensar International, koja proizvodi tzv. troosne mreže, koje se baziraju na novim tehnologijama za stabilizaciju tla pri obnovama cesta ili željeznica i čija primjena donosi za čak 50 posto dulji vijek trajanja dionice.

'Iako su projektanti Instituta IGH predložili izmjenu projekta, nova Uprava Hrvatskih cesta odbija njegovu ugradnju čineći time ne samo financijsku štetu društvu, već i oštećujući stanovništvo Zagorja koje će ubrzo opet voziti po oštećenoj trasi. Naime, sada izvođač ugrađuje dvoosnu mrežu, i to najlošije kvalitete, čija cijena iznosi oko 8 kn/m2 i čiju je tehnologiju je Tensar International prije 15 godina prodao talijanskoj firmi Tenax. Tržišna cijena troosne mreže iznosi 21 kn/m2, odlukom proizvođača specijalno za tu dionicu snižena je na svega 15,25 kn/m2, a što je za 1,52 kn/m2 niže nego što je Hidroelektra niskogradnja ponudila Hrvatskim cestama na javnom natječaju i koliko Hrvatske ceste sada plaćaju', stoji u priopćenju Kotonteksa.

Tvrde da su svjesno snizili cijene ispod Tensarovih proizvođačkih cijena kako bi pomogli i Hrvatskim cestama i izvođaču u ovoj krizi, no uprava Hrvatskih cesta 'oglušila se na ovu susretljivost engleske i hrvatske tvrtke'.

Upozoravaju da neprihvaćanje projekta, odnosno prihvaćanje samo onoga dijela koji koristi izvođaču, predstavlja grubo kršenje zakona ne samo s aspekta nanošenja financijske štete državi Hrvatskoj, već i nepoštivanje Zakona o građenju Republike Hrvatske te pogodovanja izvođaču od strane Uprave Hrvatskih cesta, 'jer očito je da razlika od 8 kn/m2 do 16,72 kn/m2, koliko se fakturira, na količinu od 280.000 m2 predstavlja nepripadnu dobit'.

Kotonteks i Tensar upozoravaju da ovo nije prvi slučaj da Hrvatske ceste odbijaju nove tehnologije, u sprezi s izvođačima. U proteklih godina to je učinjeno na čak tri velika projekta (dva kod Rijeke i Bakra, jedan kod Splita) kada su odbijane izvedbe tzv. armiranog tla uz primjenu jednoosnih mreža, 'pa se sada iznad Bakra nadvio betonski vijadukt čija gradnja je oštetila državu Hrvatsku za 20 milijuna kuna'.