Investicije u novu gradnju do 2016. iznosit će tek milijardu kuna, a oko 1,2 milijardi kuna koje se godišnje prikupe od cestarine bit će trošeno za plaće, održavanje i materijalne troškove. Ni dodatnih 1,3 milijarde kuna od naknade iz benzina neće biti dovoljno za otplatu svih kamata i kredita. Deficit će svake godine iznositi od 600 do 900 milijuna kuna, što će se također pokrivati zaduženjima.

U HAC-u se nadaju dugoročnijima i povoljnijima od onih koje su dizali posljednje dvije godine. Razvidno je to iz poslovnog plan i rezultata tvrtke koja je posljednjih devet godina investirala oko 33 milijarde kuna u gradnju autocesta, ali također bila obilježena brojnim aferama.

'Dosadašnji financijski model gradnje kreditima je potpuno potrošen. Hrvatske autoceste su ispuhana lopta', potvrdio je za Poslovni dnevnik izvor iz HAC-a, upućen u poslovanje tvrtke.

Na kraju ovog polugodišta dugoročne kreditne obveze HAC-a iznosile su više od 18 milijardi kuna ili 1,4 milijarde više nego u istom razdoblju lani. Ove godine im na naplatu stiže ukupno 3,3 milijarde kuna kredita, a treba im još 900 za pokrivanje deficita. Digli su već 300 milijuna eura novih kredita kako bi to sanirali, još 100 je upravo u proceduri, a do kraja godine trebat će još 200 do 250 milijuna eura.

U HAC-u, koji gotovo godinu dana vodi Stjepko Boban, nadaju se samo da će kriza proći i da će moći podizati povoljnije kredite, s rokom otplate iznad pet godina, kako bi si smanjili godišnje obveze. Informacija da se bez dugoročnih kredita EBRD-a i EIB-a uopće ne može računati na nove investicije, također nam je potvrđena.

Ako se želi završiti mreža autocesta, trebat će još 10-ak milijardi kuna. Prema izvorima HAC-a, piše Poslovni dnevnik, Vlada bi morala naći nov model - koncesije, preuzimanje otplate kredita HAC-a, promjena načina financiranja, neki su od prijedloga, ali Vlada nijedan od njih nije do kraja analizirala. HAC nema ni strategiju kako povećati prihode od naplate cestarina koji stagniraju ili blago padaju od 2007. godine.

Najisplativija autocesta je Zagreb - Lipovac, koja im donosi do 65 posto prihoda, dok je na Dalmatini tek sada postignut broj vozila godišnje koji se smatra isplativim, ali samo do Splita.