Europski semestar je mehanizam za koordinaciju ekonomskih politika, koji je uveden kako bi se spriječile buduće krize i kako bi se moglo reagirati prije nego što kriza poprimi šire razmjere. Nepoštivanje preporuka može dovesti i do sankcija, koje uključuju i "zamrzavanje" sredstava iz europskih fondova.

EK je još u ožujku 2014. bila utvrdila postojanje prekomjerne makroekonomske neravnoteže u Hrvatskoj. Iste godine Hrvaska je ušla i u postupak prekomjernog deficita, no iz te procedure izašla je u 2017.

Ekonomski razvoj pridonio korekciji postojećih neravnoteža 

Sada EK ističe da je ekonomski razvoj pridonio postupnoj korekciji postojećih neravnoteža u Hrvatskoj, posebice onih povezanih s visokim razinama javnog, privatnog i vanjskog duga, što je dovelo do smanjivanja rizika.

EK navodi i da su zakonodavna aktivnost i predanost održivoj korekciji neravnoteža nedavno pojačani, pri čemu će ključna biti puna, brza i učinkovita implementacija reformi.

Preostale ranjivosti hrvatskog gospodarstva povezane su s visokim razinama javnog, privatnog i vanjskog duga u kontekstu niskog potencijala rasta, napominje se u izvješću. 

Zaduženost se smanjuje

Ipak, zamjećuje EK, zaduženost se smanjuje zadnjih godina. To je poduprto snažnim nominalnim gospodarski rastom, iznad procjenjenog potencijalnog rasta, te razboritom fiskalnom politikom.

Negativna neto vanjska pozicija i dalje ostaje velika, no poboljšava se zbog viškova u bilanci plaćanja.

Privatni sektor se i dalje razdužuje, no tempo tog razduživanja se smanjuje, dok se rast kredita i investicija oporavlja, zamjećuje EK.

Proračun je u plusu od 2017., a javni dug znatno je smanjen, s vrhunca zabilježenog u 2014.

Financijski sektor je dobro kapitaliziran i profitabilan, dok loši zajmovi, iako se smanjuju, ostaju na povišenoj razini. Izloženost kompanija i kućanstava stranoj valuti je smanjena, navode u EK, no i dalje su prisutne ranjivost.

S donošenjem mirovinske reforme, čija je primjena započela 2019. godine, i novim zakonodavnim okvirom kojim se poboljšava fiskalni okvir, pojačava se i zakonodavna aktivnost, kažu u EK. 

Ostale relevantne zakonodavne mjere su u pripremi, a njihova cjelovita implementacija ostaje ključna za jačanje otpornosti hrvatskog gospodarstva, napominje se u izvješću.

Makroekonomske neravnoteže još u devet zemalja

U ovom ciklusu semestra, EK je zaključila i da još devet zemalja EU, uz Hrvatsku, bilježi makroekonomske neravnoteže. To su Bugarska, Francuska, Njemačka, Irska, Rumunjska, Nizozemska, Portugal, Španjolska i Švedska.

Tri zemlje – Cipar, Grčka i Italija, pak, u skupini su zemalja s prekomjernim neravnotežama.

Grčka je po prvi put bila predmet detaljne analize, nakon što je integrirana u Europski semestar nakon uspješnog dovršetka programa stabilizacijske pomoći u kolovozu 2018. godine.