Ove godine korištena je nova, bitno izmijenjena metodologija ocjene i izračuna spremnosti zemalja za korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija u smislu utjecaja na nacionalnu konkurentnost, te je nova metodologija preciznija i omogućava kvalitetnije mjerenje, ali nije moguća izravna usporedba rezultata i rangova s prethodnim razdobljem.

U odnosu na prošlu godinu, bez obzira na promijenjenu metodologiju, Švedska, Singapur i Finska vodeće su zemlje svijeta po spremnosti za korištenje ICT-a. Značajniji pomak bilježi Nizozemska sa 11. na šestu poziciju, kao i Ujedinjena Kraljevina koja je ušla u top 10. SAD bilježi zamjetan pad na osmu poziciju te najjačem svjetskom gospodarstvu prijeti izlazak iz ovog najelitnijeg društva. To se već dogodilo Tajvanu, koji je prošle godine bio na šestoj poziciji te Koreji koja je bila 10.

Za azijske zemlje (osim Singapura), riječ je u znatnoj mjeri o bitnom utjecaju metodoloških promjena kojima je korigirana njihova pozicija prema dolje. To je najvidljivije na primjeru Kine koja je prošlogodišnju 36. poziciju zamijenila 51. mjestom, odnosno našla se izvan top 50 zemalja po ICT spremnosti.

Od zemalja središnje Europe, Slovenija i Češka bilježe pogoršanje pozicije, a Poljska znatno i Slovačka manje poboljšanje.

Zanimljivo je da, unatoč promjeni metode izračuna, zemlje jugoistočne Europe ne bilježe znatne promjene pozicije, osim velikog poboljšanja Bosne i Hercegovine, te je primjetno bolja pozicija Hrvatske nego pozicija zemalja jugoistočne Europe.

Za Hrvatsku je važno što je, nakon pada sa 46. pozicije u 2006. godini na 54. u prethodnoj godini, ove godine rangirana na povijesno najbolju poziciju, odnosno 45. mjesto. Općenito, za Hrvatsku se može zaključiti da ima razmjerno dobru poziciju zbog prilično razvijene ICT infrastrukture, visoke stope pismenosti, uključenosti u sekundarno obrazovanje i kvalitete obrazovanja.

'Hrvatska je ovogodišnjim rezultatima poboljšala svoju poziciju te je bolje rangirana od niza zemalja Europske unije. Sa zadovoljstvom mogu istaknuti činjenicu da je rang ICT-a najviša pozicija Hrvatske na globalnoj ljestvici konkurentnosti. Primjenom ICT-a možemo osigurati prosperitet, no da bismo dosegli tehnološki standard, moramo se usmjeriti na poticanje ulaganja u tehnologije, obrazovanje i inovacije kao ključnih uvjeta bržeg razvoja naše zemlje', istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Studiju su zajednički izradili Svjetski gospodarski forum i INSEAD, vodeća međunarodna poslovna škola, a može se preuzeti na stranici www.weforum.org