KONZULTANT ZGOMBIĆ:

'Hrvatska plaća 37 milijardi kuna kamata, to je neizdrživo'

14.10.2015 u 14:18

Bionic
Reading

'Proračun je trenutno u primarnom suficitu i nadam se da će tako ostati do kraja godine iako se državna potrošnja u zadnjim mjesecima godine obično povećava', naglasio je Boris Lalovac, ministar financija, u panel-diskusiji o fiskalnoj politici, javnom dugu i gospodarskom rastu, održanoj u srijedu u sklopu gospodarskog foruma Američke trgovinske komore u Hrvatskoj (AmCham) te magazina Forbes

Govoreći o tome kako balansirati proračun da bi se izbjeglo pretjerano zaduživanje i istovremeno ostvario gospodarski rast, Lalovac se založio za koncept minimalnog proračuna koji podrazumijeva utvrđivanje nužnih rashoda za pojedina ministarstva, a potom određivanje preostalih sredstava za provođenje specifičnih politika.

'Kod planiranja državnog proračuna, primarno treba raditi na rashodovnoj strani, a ako se ostvare viši prihodi od planiranih, treba ih iskoristiti za smanjenje deficita', poručio je Lalovac.

Kada je riječ o upravljanju javnim dugom, Lalovac je naglasio da su glavni generatori rasta duga javna poduzeća. 'U završnoj smo fazi restrukturiranja i javna poduzeća više neće moći dobivati državna jamstva', rekao je Lalovac, založivši se i za ubrzanu privatizaciju.

Dodao je da država, unatoč predizbornim obećanjima, više ne može financirati infrastrukturu iz javne potrošnje. Za dugoročno uravnoteženje proračuna za Lalovca je ključno to kako rasteretiti cijeli sustav da bi se potaknulo zapošljavanje.

U diskusiji su sudjelovali i Hrvoje Zgombić, predsjednik Uprave konzultantske kuće PricewaterhouseCoopers Hrvatska, Felix Winnekens, direktor u rejting-agenciji Standard & Poor's, te Carlos Pinerua, voditelj ureda Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju.

Zgombić smatra da je razina javnog duga toliko velika da teza o tome da treba podržavati državnu potrošnju nikako nije održiva. 'Velik dio našeg zajedničkog standarda izgrađen je na dugu. Hrvatski ukupni javni dug iznosi 700 milijardi kuna, ukupna kamata iznosi oko 37 milijardi kuna što je više od 10 posto BDP-a. To se stanje još održava samo zahvaljujući činjenici da se možemo zaduživati na međunarodnim tržištima, no to niti jedno društvo ni gospodarstvo ne može dugoročno izdržat', ustvrdio je Zgombić, iznoseći tezu da će 'nam biti vrlo teško izbjeći neku vrstu mekog grčkog scenarija'.

Složio se s Lalovcem da treba ići u ubrzanu privatizaciju, ali je naglasio i da treba pokrenuti reforme u javnom sektoru jer godinama bacamo novac na nepostojeća radna mjesta u javnom sektoru, u kojem posao jednog čovjeka obavljaju njih tri do četiri'.

Winnekens je naglasio da Hrvatska ima veoma visoka socijalna prava i naglasio da treba razmotriti kako održati globalnu konkurentnost.

Govoreći o dilemi štednja ili potrošnja, Pineura je naglasio da je ključno pitanje kvalitete potrošnje, odnosno idu li državne investicije u produktivnu ili neproduktivnu potrošnju. 'Bitno je da državna potrošnja podiže efikasnost javnog sektora', zaključio je Pineura.