Tročlana zagrebačka obitelj, s djetetom vrtićke dobi i natprosječnim plaćama, lani ne bi vidjela more da se nekategorizirani apartmani na Šolti nisu na sedam dana nudili za 1400 kuna. Ove su ih godine spasili portali za grupnu kupnju, preko kojih su se dočepali apartmana u Rogoznici za samo 895 kuna
Opterećenima stambenim kreditom, podjednako im je bilo teško spojiti kraj s krajem lani bez recesije, kao i sada kad smo je i službeno prigrlili. Turistička statistika iz prvih mjeseci ove godine govori da maloj obitelji s početka priče ipak još uvijek uspijeva ono čega se mnogi Hrvati moraju odreći.
Za strance nema straha
Već za prva četiri mjeseca na Jadranu je domaćih gostiju, naime, bilo desetak tisuća, tj. pet posto manje nego lani, a taj se trend, sudeći prema podacima iz Istre, nastavio i u svibnju. Loš je znak i što u domaćim putničkim agencijama, koje bilježe više posla jer su preuzele putnike propalog Generalturista, ipak imaju manje pluseve od očekivanih.
'Špica će biti puna, a lipanj će presuditi koliko će sezona biti dobra. Za strance se manje-više ne moramo brinuti, ali domaći su gosti pod upitnikom', potvrđuje Ivan Pukšar, direktor Kompasa. Buking na stranim tržištima zasad ide dobro i cilj da se ponove lanjski rezultati čini se dostižnim. Pritom bi lanjski prihod od turizma od oko 6,7 milijardi eura, zahvaljujući nešto višim cijenama, trebao porasti za tristotinjak milijuna eura.
'Očekujemo sezonu sličnu lanjskoj', plan je i Tomislava Popovića, predsjednika uprave Maistre, neovisno o tome što je njegova firma do polovice svibnja imala plus od 16 posto.
'Vjerujemo da će ovo biti godina u kojoj ćemo se financijski stabilizirati i izići iz minusa', dodao je.
Turistički će prihodi stabilizirati i državni proračun. Iduća tri mjeseca na Jadran će se ipak sliti gotovo dvije Hrvatske, oko 7,5 milijuna gostiju. No, upozorava i ministar turizma, ni najbolja sezona ne može napraviti čudo.
Porast troškova
'Nitko realan u hrvatskom gospodarstvu i društvu ne očekuje od turizma da bude jedini generator razvoja. Ali da turizam ima potencijala biti jedan od pokretača razvoja Hrvatske i punjenja proračuna, to svakako da. Očekujem da turizam i ove godine da svoj doprinos kvalitetnijem punjenju proračuna i rastu BDP-a', kazao je Veljko Ostojić.
Kako bilo, najslabije karike ovogodišnje sezone, uz domaće, mogli bi biti i talijanski gosti. I oni i Hrvati, pak, spadaju u krug najbrojnijih jadranskih turista pa mogući podbačaji nisu bezazleni. Prosječnoj obitelji u Italiji troškovi ove godine rastu do 4000 eura i očekuje se da, ako i dođu, biraju jeftiniji smještaj. Zimmer frei će tradicionalno biti prvi izbor domaćima.
Na more u apartman s tisuću, a u hotel s najmanje 1600 kn
Glavni kriterij za odabir ljetovanja među domaćim putnicima jest privlačno mjesto i povoljna cijena.
'Odlično idu akcijske cijene, recimo boraviš sedam dana, platiš šest, zatim paketi u kojima se boravak djeteta ne naplaćuje i slično. Što se hotela tiče, većina traži tri zvjezdice, a poželjno je da cijena bude od 1600 do maksimalno 3500 u špici', kaže Vlado Šestan, direktor outgoinga u Atlasu.
U privatnim apartmanima je, pak, većini gornja granica tisuću kuna za sedam dana.
23 % - Veliki podbačaj hrvatskih gostiju u predsezoni
Istra je od početka godine do 20. svibnja ugostila četiri posto više turista (preciznije 361.489). No domaći su u minusu čak 14 posto, bilo ih je samo 49.647. Podbačaj u noćenjima je još veći i iznosi čak 23 posto.
Jesu li ostvarivi ciljevi postavljeni za ovu sezonu?
Lani je u Hrvatskoj bilo 11,5 milijuna turista, a svi bi, od jadranskih domaćina do ministra turizma, bili zadovoljni da se taj rekord ponovi i ove godine. Lani su, inače, turistički domaćini uknjižili 60 milijuna noćenja.
Sedam milijardi eura prihoda od turizma priželjkuje Ministarstvo turizma tijekom ovogodišnje sezone, što bi bilo između tri i pet posto više nego lani. Rekordnih 7,5 milijardi iz 2008. godine još se čini nedostižno.
