Brend Coca-Cola na globalnom tržištu već godinama slabi prvenstveno zbog promjene potrošačkih navika i okretanja zdravijim pićima. Sličan trend osjeti se i na hrvatskom tržištu, na kojem Coca-Cola gubi nekadašnji zvjezdani status.

Coca-Colinu tržišnu poziciju s jedne strane ugrožavaju domaći proizvođači voćnih sokova i vode, čiji su brendovi superiorni Coca-Colinim, a s druge strane i na području gaziranih sokova, na kojem je Coca-Cola i dalje lider, nagriza ju sve jača konkurencija.

Vodeće brendove (Coca-Cola, Coca-Cola Zero, Sprite, Fanta, Schweppes) ugrožavaju brojne privatne i trgovačke robne marke koje su u doba besparice Hrvatima postale zamjena za kvalitetnije premium proizvode. Poplava jeftinih gaziranih pića prisilila je i Coca-Colu da korigira cijene pa smo sve češće svjedoci akcijskih prodaja njenih gaziranih pića.

Coca-Colinu tržišnu poziciju poljuljali su i popularni radleri kojima su joj pivovare otele dio tržišnog kolača.

Sve to odrazilo se na poslovne rezultate zagrebačke ispostave svjetskog diva. Zadnjih godina Coca-Cola HBC Hrvatska bilježi kontinuiran pad prihoda i profitabilnosti. Prema podacima Poslovne Hrvatske, lani je kompanija ostvarila 818,5 milijuna kuna prihoda, što je gotovo 15 posto manje nego 2010., kada su oni dosezali 961 milijun kuna. U istom razdoblju dobit je gotovo prepolovljena (sa 69,2 na 40 milijuna kuna), a osjetno je smanjena i operativna marža (s 15 posto na 10 posto).

Istovremeno glavni konkurent, Jamnica, bilježi sasvim suprotne trendove. Agrokorova tvrtka, kojoj je glavni adut flaširana voda, profitirala je na promjeni potrošačkih navika. U ukupnoj potrošnji bezalkoholnih pića u Hrvatskoj na flaširanu vodu otpada čak 54 posto, a u toj kategoriji Jamnica drži više od 60 posto tržišta.

Zahvaljujući naklonosti potrošača, Todorićeva 'zlatna koka' iz godine u godinu bilježi rast prihoda. Lani je ukupan prihod dosegnuo 1,5 milijardi kuna, što je gotovo 30 posto više nego 2010. U istom razdoblju dobit je gotovo udvostručena (sa 102,1 na 191,6 milijuna kuna).