Osim o Sunčanom Hvaru, na posljednjoj sjednici Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju razmatrao je raskidanje još jednog ugovora iz 2005. godine, onog sklopljenog s Otokom znanja za preuzimanje 88,86 posto dionica Hotela Koločep.

Iako podjednako kontroverzan slučaj, ta je točka razmatrana na za javnost zatvorenom dijelu sjednice, no prema informacijama Poslovnog dnevnika sporazum s Otokom znanja, za razliku od onoga s Orco Property grupom za Sunčani Hvar, Fond neće jednostrano raskidati.

Pravni stručnjaci su upozorili Fond da bi mu u tom slučaju pozicija bila neizvjesna i u samom sudskom sporu i u pogledu nadoknade štete. Tim više što za jedinu obvezu koju Otok znanja nije ispunio iz ugovora s Fondom, a to je obveza ulaganja u društvo, sporazumom nije niti predviđena mogućnost njegova raskida(!?). Stoga će Fond s ustanovom Otok znanja pokušati iznaći mirno rješenje, a u međuvremenu će pokušati dogovoriti 'izlaznu strategiju' s Privrednom bankom koja ima založno pravo nad svim dionicama iz privatizacije i nekretninama Hotela Koločep.

Prvi čovjek PBZ-a Božo Prka sam je izložio nedavno nekoliko prijedloga HFP-u, uz napomenu da ni u kom slučaju PBZ ne želi dopustiti stečaj hotela. PBZ-ov osnovni koncept rješenja slučaja je da HFP podmiri dug kupca Koločepa prema Banci u ukupnom iznosu od 58 milijuna kuna, s tim da bi banka bila voljna dati i popust od 10 milijuna kuna, pa bi Fond ta opcija stajala 48 milijuna kuna. Kao druga verzija HFP-u se nudi i prijedlog da polovicu duga plati odmah, a polovicu nakon što se prodaju dionice hotela, uz opciju da Banka i kreditira Fond. U tom slučaju Banka i Fond zajednički bi prodavale dionice tražeći zajednički novog kupca koji bi bio voljan preuzeti i obveze ulaganja iz postojećeg privatizacijskog ugovora, budući da PBZ nema interes za bavljenjem hotelskim biznisom. Ipak, u slučaju da HFP nije u mogućnosti pristati na ovakav scenarij, PBZ je spreman i na treći model rješenja kroz privremeno upravljanje Hotelima Koločep. U tom bi slučaju imenovali svoj menadžment, sklopili aranžmane s turoperatorima poput Atlasa, Plave lagune ili Generalturist bookinga. Tvrtku bi u razdoblju od dvije godine financijski restrukturirali i ozdravljenu ponudili u cijelosti na prodaju. U tom bi slučaju nad ustanovom Otok znanja PBZ pokrenuo likvidaciju.

Banka koja ih je pratila u projektu privatizacije Hotela Koločep posjeduje zadužnice nad cjelokupnom privatnom imovinom osnivača te ustanove - Siniše Grgića, Davora Lauca i Željka Markote, iako priznaju da ih je pokušala naplatiti, ali bez uspjeha. Iz dostupnih informacija, pregovori Fonda s PBZ-om će se nastaviti, s tim da je prva procjena HFP-a da se u ovom trenutku ne može postići tržišna cijena od 48 milijuna kuna koju je postavila Banka. To, čini se, u ovom trenutku daje i nešto veću prednost alternativnoj opciji koju nudi PBZ, da banka samostalno provede financijsku konsolidaciju i potom proda Hotele Koločep.