Eurostat je objavio ohrabrujuće podatke o kretanju osobne potrošnje u Europskoj uniji. Nakon dramatičnog pada prometa u maloprodaji u ožujku i travnju, u svibnju i lipnju stanje se u većini zemalja normaliziralo što ukazuje na brzi izlazak iz koronakrize. Na žalost, podaci za Hrvatsku ne ulijevaju optimizam
Restrikrivne mjere koje su zemlje Europske unije uvele u borbi protiv pandemije dovele su do kratkotrajnog, ali dramatičnog pada osobne potrošnje. Nagli udar dogodio se u ožujku nakon uvođenja prvih mjera, a vrhunac je dostignut u travnju kada je u većini zemalja zbog potpunog zatvaranja gospodarstva promet u maloprodaji potonuo više od 20 posto.
Budući da potrošnja građana stvara najveći dio BDP-a ogromni minusi u trgovini gurnuli su europska gospodarstva u duboku recesiju.
vezane vijesti
-
![Ove brojke najbolje pokazuju koliko će nam se stropoštati BDP u drugom kvartalu]()
Ove brojke najbolje pokazuju koliko će nam se stropoštati BDP u drugom kvartalu
-
![U 2019. nastavljen egzodus u inozemstvo, ali i pojačan interes za dolazak u Lijepu Našu, zanimljivo je kamo se nakon Njemačke iselilo najviše Hrvata]()
U 2019. nastavljen egzodus u inozemstvo, ali i pojačan interes za dolazak u Lijepu Našu, zanimljivo je kamo se nakon Njemačke iselilo najviše Hrvata
-
![Vladine mjere održavaju plaće u normali, ali sve je više poslodavaca prisiljeno rezati primanja: Koje su branše potopljene i kako to izgleda u brojkama]()
Vladine mjere održavaju plaće u normali, ali sve je više poslodavaca prisiljeno rezati primanja: Koje su branše potopljene i kako to izgleda u brojkama
Međutim, već je svibanj donio prve znakove oporavka, a u lipnju se osobna potrošnja na razini Europske unije, zahvaljujući napuštanju glavnine restriktivnih mjera, vratila se na razinu iz veljače.
Ujedno lipanj je prvi mjesec nakon veljače u kojem je osobna potrošnja na razini cijele Europske unije porasla i to za 1,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Međutim, postoje velike razlike u brzini oporavka među pojedinim zemljama. Najveći skok potrošnje u lipnju dogodio se u Irskoj (+10,2 posto), Estoniji (+ 6,6 posto) i Danskoj (+6,5%). S druge strane, najveći pad pretrpjele su Bugarska (-18,1 posto), Malta (-8,4 posto) i Luksemburg (-7,7 posto).
Podaci o kretanju osobne potrošnje u razdoblju od ožujka do lipnja pokazuju da se najbolje s koronakrizom nosi Finska u kojoj potrošnja nije posustala niti u jednom mjesecu. Odlično stoje Nizozemska i Njemačka u kojima je samo u travnju zabilježen relativno blagi pad prometa u trgovini nakon čega je uslijedio snažan oporavak.
S druge strane, kriza je najteže pogodila Bugarsku koja u sva četiri mjeseca bilježi dvoznamenkasti postotni pad. S velikim financijskim problemima suočeni su i građani Španjolske i Italije, zemalja koje su pretrpjele najjači udar pandemije.
Među istaknutim gubitnicima je i Hrvatska, koja u sva četiri mjeseca bilježi minuse u potrošnji. Doduše, u lipnju je pad osjetno usporio, ali još nema naznaka potpunog oporavka.
Analitičari Raiffeisen banke očekuju nastavak negativnih kretanja i u narednim mjesecima uslijed nižeg raspoloživog dohotka, slabijih turističkih rezultata i pesimizma potrošača.
Inače, u strukturi potrošnje građani europskih zemalja naviše su srezali kupnju odjeće i obuće te goriva za automobile. U razdoblju koronakrize najviše je porasla internetska trgovina, više od 20 posto.
