Uoči održavanja sastanka na vrhu Inicijative triju mora, Kolinda Grabar-Kitarović sudjelovala je na Predsjedničkom panelu 2. poslovnog foruma Inicijative triju mora 'Europska unija između Baltičkog, Jadranskog i Crnog mora: Suočavanje s tranzicijskim i geopolitičkim izazovima', javljaju iz Ureda predsjednice.

U uvodnom obraćanju sudionicima poslovnog foruma, koji je okupio visoke dužnosnike i gospodarstvenike iz država članica Inicijative triju mora, partnerskih i drugih zemalja, Grabar-Kitarović rekla je kako je platforma, osnovana 2016. u Dubrovniku, pokazala da se zajednički može mnogo toga učiniti. 'Udružila nas je, prije svega, želja za čvršćim povezivanjem u energetici, prometu i digitalizaciji, kako bismo ostvarili napredak, rast i blagostanje za naše ljude', poručila je.

Govoreći o ambicijama i aktivnostima, Grabar-Kitarović je istaknula kako su ambicije Inicijative triju mora komplementarne onima Europske unije te da svojim aktivnostima pridonose koheziji, konkurentnosti i povezanosti Europe. To je rezultiralo svesrdnom potporom europskih institucija na prošlome sastanku na vrhu u Bukureštu te potporom saveznika i partnera Inicijative triju mora, Sjedinjenim Američkim Državama, kojoj je predsjednik Trump u Varšavi dao punu potporu.

'Stvaranje zajedničke platforme kako bi naše zemlje ostvarile dodatnu potporu kroz cjeloviti razvoj infrastrukture u regiji, ulaganjem u projekte iz područja energetike, transporta i digitalizacije, u skladu je sa stvaranjem uvjeta za gospodarski razvoj, snažnu i jedinstvenu Europu', rekla je Grabar-Kitarović. Navela je potrebu jačanja međusobne suradnje i partnerstva te razvojnog približavanja istočne i zapadne Europe u funkciji ostvarivanja dovršetka tranzicije i preobrazbe srednjoeuropskih i istočnoeuropskih ekonomija.

'Energetski projekti Inicijative triju mora, kada budu realizirani, ojačat će naše zemlje i Europu', zaključila je predsjednica Grabar-Kitarović, kazavši kako su Hrvatska i ostalih jedanaest država članica Inicijative otvorene za poslovanje, ulaganja i razvoj.

Kako je otvarajući poslovni forum izjavio slovenski premijer Marjan Šarec, samo boljim povezivanjem Europe ne samo u smjeru sjever-jug nego i u smjeru istok-zapad može se osigurati bolja i uspješnija budućnost novih generacija. Investicije i kohezijska sredstva koja bi se iskoristila za bolju digitalnu i energetsku povezanost srednje i istočne Europe koristila bi i zapadnom dijelu kontinenta.

U raspravi na energetskom panelu među govornicima su bili i hrvatski ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, te direktor HEP-a opskrbe Robert Krklec. Ćorić je među ostalim rekao da je Hrvatska u okviru Inicijative triju mora potpuno usmjerena na diverzifikaciju izvora i pravaca nabave energenata, te govorio o planovima da terminal LNG na Krku postane operativan 2021. godine, dok je Krklec govorio o ambicioznim razvojnim planovima Hrvatske elektroprivrede.

Na forumu i energetskom panelu sudjelovao je i američki ministar energetike Rick Perry kojega su odmah nakon dolaska u Ljubljanu u odvojene posjete primili predsjednik države Borut Pahor i premijer Marjan Šarec.

U raspravi o rusko-njemačkom projektu plinovoda Južnog toka II, pokazale su se i razlike u gledanju na energetsku neovisnost Europske unije od Rusije između Perryja, koji je kazao da nastupa u ime američkog predsjednika Donalda Trumpa, i s druge strane njemačkog predstavnika na energetskom panelu Miguela Bergera, direktora za ekonomske poslove i održivi razvitak u njemačkom ministarstvu gospodarstva.

Berger je kazao da Njemačka podržava gradnju LNG terminala, pa i uvoz plina iz SAD-a kao diverzifikaciju dobavljača i ruta nabave, ali da to treba biti rađeno na tržišnim načelima, ali je odbacio američke ocjene da europsku energetsku neovisnost ugrožava Južni tok II, te uklapanje gradnje terminala LNG u sklopu sankcija protiv Rusije.

Trumpov ministar preporučio Europi da se energetski osloni na SAD

Perry je, referirajući se na obilježavanje iskrcavanja u Normandiji ovih dana - kazao da niti ovaj put neovisnost i sloboda, pa i ona energetska, 'nemaju cijenu', dok je Berger kazao da Europa s Rusijom na energetskom području mora surađivati, te da nisu istinite tvrdnje da Njemačka plin nabavlja samo u Rusiji, jer odatle dolazi samo polovica njemačkih energetskih potreba, a ostalo se kupuje od drugih dobavljača, najviše od Norveške.

Europi je Perry preporučio da se energetski osloni na SAD, a slovenskoj vladi da se osloni na američku nuklearnu tehnologiju ukoliko se u budućnosti odluči za gradnju drugog bloka nuklearke Krško.

'Američka tehnologija je najbolja tehnologija, a Westinghouse proizvodi najbolje reaktore na svijetu', kazao je u razgovoru s novinarima prilikom boravka u Ljubljani izaslanik predsjednika Trumpa na summitu Inicijative triju mora.

U razgovoru sa slovenskim medijima tijekom posjeta Sloveniji, Perry je kazao da Slovenija 'potencijalno' može biti izuzetno dobro malo tržište za tehnologiju malih nuklearnih reaktora. Takvi reaktori po njegovim riječima predstavljaju budućnost razvoja nuklearne energije, a njihova je prednost sigurnost, niski troškovi gradnje i ekološka prihvatljivost.

Širenje korištenja nuklearne energije Perry je opisao kao jedini način da se trajno i održivo dođe do zajedničkog cilja, poboljšanja stanja klime i smanjenja ispusta stakleničkih plinova koje generiraju ugljične energetske tehnologije. 'Mislim da svi težimo istom cilju, a to je poboljšanje klime, a ključna stvar da se do toga dođe je nuklearna energija bez ikakvih ispuštanja ugljika', kazao je Perry, prenijeli su slovenski mediji njegove naglaske iz obraćanja novinarima.