DIGITALNI POREZ

Francuska i Austrija već su odlučile udariti namet Googleu i Facebooku, pitali smo ministra Marića što planira Vlada

09.05.2019 u 21:17

Bionic
Reading

Na razini Europske unije već dugo se pregovora o uvođenju digitalnog poreza Googleu, Amazonu i drugim globalnim tehnološkim divovima. Iako postoji prijedlog Europske komisije i načelna suglasnost zemalja članica o potrebi uvođenja takvog nameta, donošenje konsenzusa o ovom pitanju nikako ne prolazi u Bruxellesu

Prema prijedlogu Europske komisije, porez na digitalne usluge (DST) uveo bi se globalnim, pretežno američkim kompanijama, koje ostvaruju prihode na teritoriju cijele Europske unije, a korporativne poreze plaćaju samo u zemljama u kojima imaju otvorene podružnice.

Najčešće su to Irska i Luksemburg, koje internetskim divovima omogućuju povlašteni porezni tretman. Zemlje koje zagovaraju promjene u oporezivanju smatraju da internetske kompanije trebaju plaćati porez tamo gdje stvaraju svoju vrijednost, a ne prema administrativnom sjedištu. Najčešće su na meti Facebook i Google, koji zarađuju velik novac na internetskom oglašavanju, iskorištavajući tržišta i potrošače pojedinih zemalja EU-a.

Europska komisija procijenila je da spomenute kompanije efektivno plaćaju porez na dobit po stopi od 9,5 posto dok se industrijske i uslužne tvrtke s tradicionalnim modelom poslovanja oporezuju po stopi od 23,2 posto.

Novi porez predviđen je i za internetske platforme koje nude 'usluge posredovanja', poput Airbnba i Ubera, te platforme za digitalnu prodaju, poput Amazona. S druge strane, internetski mediji i proizvođači digitalnog sadržaja koji se pri stvaranju nove vrijednosti ne oslanjaju na korisnike, poput Netflixa, bili bi izuzeti od obveze plaćanja ovog poreza.

Ideja je da se oporezivanjem zahvate samo financijski moćne kompanije, čiji prihodi na globalnoj razini premašuju 750 milijuna eura, a na području Europske unije 50 milijuna eura.

  • +2
Google ostvaruje najveće prihode od digitalnog oglašavanja Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

Iako je Europska komisija izašla s tim prijedlogom još u proljeće prošle godine, ministri financija europskih zemalja do danas nisu uspjeli postići dogovor o zajedničkim mjerama.

Na zadnjem sastanku Europskog vijeća održanom u ožujku dogovor je propao jer su se uvođenju poreza usprotivile Irska, Danska, Švedska i Finska, zemlje koje prednjače u proizvodnji digitalnih usluga i ujedno pružaju porezno utočište globalnim internetskim divovima.

Njihovi ministri financija odbili su čak i blažu verziju poreza koju su u prosincu predložile Francuska i Njemačka, a koji predviđa oporezivanje samo prihoda od online oglašavanja po stopi od tri posto.

  • +4
Jean-Claude Juncker, šef Europske komisije Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Razočarane miniranjem prijedloga Europske komisije, pojedine zemlje odlučile su poduzeti jednostrane mjere. Prva je reagirala Francuska usvajanjem zakona koji propisuje uvođenje poreza na promet od tri posto kompanijama s globalnim prihodom iznad 750 milijuna eura, a koje u Francuskoj ostvaruju promet veći od 25 milijuna eura.

Francuzi očekuju da će se od novog poreza u ovoj godini u proračun sliti oko 500 milijuna eura. Na udaru poreza našle su se naknade koje internetske platforme naplaćuju za posredovanje u prodaji, kao i njihovi prihodi od oglašavanja i prodaje korisničkih podataka.

Uvođenje digitalnog poreza najavila je i Austrija te od 2020. godine planira oporezivati prihode kompanija od internetskog oglašavanja, i to po stopi od pet posto. Jednostrane mjere razmatraju i Španjolska, Italija te Velika Britanija.

  • +11
Ministar financija Zdravko Marić zalaže se za postizanje šireg međunarodnog dogovora oko digitalnog poreza Izvor: Pixsell / Autor: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Hrvatska zasad ne planira slijediti primjer Francuske. Na tportalov upit o mogućnosti uvođenja digitalnog poreza iz Ministarstva financija su odgovorili da 'za sada uvođenje takvog poreza nije u planu zakonodavnih aktivnosti'.

Ministar financija Zdravko Marić na sastancima u Bruxellesu zalagao se za postizanje šireg međunarodnog dogovora oko digitalnog poreza u okviru Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). 'Za to smo da se takav porez uvede na globalnoj razini. Također smo više za sustavni pristup, tako da gledamo cjelokupnu poreznu bazu, kao i potencijalnu poreznu bazu', rekao je Marić.

Hrvatska strana je suzdržana oko uvođenja ovog poreza zbog upitnih fiskalnih efekata. Naime, prema procjeni Europske komisije, Hrvatska bi od digitalnog poreza na oglašavanje, posredovanje i prodaju podataka prikupila oko 15 milijuna kuna godišnje, a ako bi se uveo samo porez na oglašavanje, prihodi bi bili i znatno manji. Kada se uzmu u obzir i troškovi prikupljanja poreza, proračunski efekti bili bi zanemarivi.

Konsenzus oko ovog pitanja ne nazire se ni na globalnoj razini jer je glavni protivnik uvođenju tog poreza SAD.