Debelo preko milijun turista na ovaj način promarširalo je prošle godine kroz nekoliko hrvatskih gradova, mahom kroz Dubrovnik, Split i Zadar. Danas ne stvaraju gužve, niti ostavljaju otpad, ali bome nema ni njihovog novca. Premda oni u prosjeku troše manje od konvencionalnog gosta, negdje oko pedeset eura po glavi, i dalje se radi o respektabilnim iznosima koji na nacionalnom nivou po grubim dosežu najmanje 60 milijuna eura, uz još najmanje dvadesetak milijuna eura popratnih troškova. A sada ništa. Nula.

'Imamo problem. Pokušali smo se prijaviti na fondove za oporavak, no nije išlo, pa tek treba vidjeti kako ćemo servisirati naše obveze', iskreno za tportal priznaje ravnatelj Lučke uprave Split Vice Mihanović.

Ova institucija prije nekoliko godina zadužila se kako bi izgradila dva velika vanjska veza upravo za kruzere i to je bio pun pogodak, jer su prihodi dramatično porasli na preko deset milijuna kuna. Ove godine očekivalo se oko dvanaest milijuna, a nema ih, dok rata kredita od milijun eura i dalje stiže na naplatu.

U Dubrovniku je još gore: za razliku od Splita ovdje nema puno lokalnog brodskog prometa, pa prihodi od kruzera dosežu i preko 90 posto.

'Imamo obećanje ministarstva da će biti moguće prijaviti se za različite fondove solidarnosti, pa ćemo vidjeti. Naša sreća jest da smo uredno otplatili sve svoje kredite i da smo upravo bili spremni na nove investicije, koje smo opet na sreću odgodili, pa smo sposobni preživjeti jednu ovakvu godinu', iskreno kaže i ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo.

Oba ravnatelja - a pod njihovom palicom zapravo prolazi preko 90 posto kruzerskog prometa u Hrvatskoj - ne zure u pučinu jer znaju da novih dolazaka u ovoj sezoni neće biti. Em je kompletna industrija na svjetskoj razini 'u banani', em epidemiološke mjere ne dozvoljavaju uplovljavanje brodova s više od 200 putnika, em na dnevnoj razini stižu otkazi velikih kompanija. Tako u službenim kalendarima još uvijek stoje najave stotina dolazaka, iako svi znaju da se to neće dogoditi.

'Otkazi dolaze serijski, a kompanijama ide u prilog mogućnost da zbog epidemije čekaju posljednji trenutak. U kolovozu bismo ipak mogli dočekati tri manja kruzera', kaže za tportal rukovoditelj lučkog operativnog centra u Splitu Vicko Vrgoč. Naprosto nije do njih: evo, kaže, neka netko prstom upre bilo koji kutak na kugli zemaljskog na kojemu kruzerski turizam funkcionira. Nema ga.

Tek jedna talijanska tvrtka stidljivo najavljuje da će koncem ljeta pokušati organizirati prva putovanja, ali samo s talijanskim putnicima i samo talijanskom obalom, da bi se potom širila najprije prema Španjolskoj, a onda možda i na pokoji izlet prema Dalekom istoku. Ako bude funkcioniralo.

U Splitu su, da istresemo brojke, prošle godine zabilježena 282 uplovljavanja s preko 300 tisuća putnika, a ukupni prihod procjenjivao se na oko 150 milijuna kuna. Ove godine u najavi je bilo 320 brodova, a kurioziteta radi treba napomenuti da je za sezonu 2021. već najavljeno 350 uplovljavanja s preko 350 tisuća putnika.

'Svi računaju da će se do dogodine situacija smiriti i vratiti u normalu', jednostavno opisuje ravnatelj Mihanović.

Dubrovnik, jadranski biser koji je u odnosu s kruzerima prošao put od oduševljenja, preko mržnje, do precizno uređene i definirane miroljubive koegzistencije, lani je dočekao 800 tisuća ovakvih gostiju. Sezona se i ovdje rastegla skoro na cijelu godinu, pa je pritisak manji i prihod ravnomjerno raspoređen - a još uvijek tinja nada da bi se koncem godine kakav brod mogao oglasiti svojom prepoznatljivom sirenom.

'U međuvremenu nam navraćaju mali domaći brodovi na putovanjima Jadranom, a puno je i velikih i luksuznih jahti koje se sada šire po gatovima, baš im je prostrano i ugodno', smije se ravnatelj Pezo. Razlog naglog skoka ove vrste gostiju vjerojatno leži i u posebnim poreznim pogodnostima koje su im od ove sezone omogućene prilikom kupnje goriva. A njega, znamo, velike jahte troše k'o blesave.

Veliki kruzeri, pak, prema istraživanju Instituta za turizam iz 2015. godine znaju proizvesti i 10,5 do 12 tona krupnog otpada dnevno, barem oni s preko tri tisuće gostiju, a uz to još i 1203 kilograma ugljičnog dioksida te između 390 do 480 kilograma opasnog otpada uz velike količine otpadnih voda. Jadran je evidentno ove godine predahnuo, mada postoje podaci koji navode i na drugi smjer. Prošlogodišnja studija Pomorskog fakulteta u Splitu, recimo, utvrdila je da kruzeri nimalo nisu narušili kvalitetu zraka, a i izmjerila da je više od 50 posto predanog otpada razdvojeno - odnosno da posada i putnici imaju veću ekološku svijest od prosjeka Splita i Hrvatske. Popravljaju nam prosjek.

Tportal je kontaktirao i MedCruise, udruženje gradova putničkih luka Mediterana, koje okuplja 73 članice s ukupno 135 luka, no od njih nismo dobili previše konkretnih odgovora. Ljudi ne zure u pučinu, ali sa strepnjom pogledavaju prema medicinskoj i farmaceutskoj industriji koja bi, nadaju se, cjepivima i lijekovima trebala stati na kraj ovoj nevolji.