Najavljene reforme imaju dugoročni naglasak, zato su nam nužne kratkoročne mjere za smanjenje proračunskog deficita, glavna je poruka s okruglog stola održanog u ponedjeljak pod nazivom 'Fiskalna prilagodba u RH' na kojemu su ekonomski stručnjaci pokušali dati odgovore na pitanja poput iznosa potrebne prilagodbe, njezina tempa i mogućih ekonomskih efekata
U uvodnom dijelu okruglog stola studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ivan Majić i Matej Bule predstavili su prijedlog fiskalne konsolidacije baziran isključivo na smanjenju rashoda, uz smanjenje poreznog opterećenja.
Njihov program predviđa ukupno smanjenje rashoda od 7,68 milijardi kuna u četverogodišnjem razdoblju, pri čemu bi najsnažniji rezovi teški 4,68 milijardi kuna bili provedeni u prvoj godini mandata nove vlade. Ključne mjere odnose se na smanjenje plaća zaposlenih u javnim službama za pet posto (1,5 milijardi kuna), smanjenje subvencija u poljoprivredi (1,4 milijarde kuna) te smanjenje mirovina (povlaštenih za pet posto, a običnih za 2,5 posto).
Niži porez na dobit
Program predviđa i smanjenje poreznog opterećenja gospodarstvu u cilju poticanja gospodarskog rasta. Porezno rasterećenje obuhvaća smanjenje poreza na dobit s 20 na 12 posto te ukidanje poreza na kapitalnu dobit, štednju i dividende. Također, predviđa se i dubinska analiza rashoda s ciljem pronalaženja dodatnih ušteda te radikalna privatizacija koja podrazumijeva prodaju svih nestrateških poduzeća u državnom vlasništvu.
Provođenje fiskalne konsolidacije osiguralo bi se i kroz institucionalne mjere koje obuhvaćaju neovisni ured za proračun, uvođenje čvrstog fiskalnog pravila i osnivanje Agencije za upravljanje javnim dugom.
Uz pretpostavljeni gospodarski rast od 1,5 posto u iduće četiri godine provođenje navedenih mjera trebalo bi se omogućiti postizanje proračunskog suficita u 2020., pad udjela javnog duga u BDP-u za sedam postotnih bodova te značajno poboljšanje kreditnog rejtinga države.
Nazočni ekonomski analitičari pohvalili su predložena rješenja, ali su izrazili su sumnje u njihovu provedivost.
Problem velikog broja koalicijskih partnera
Vuk Vuković naglasio je da bi se provođenjem ovakvog programa otvorio prostor za ozbiljne reforme koje donose efekte na dugi rok. On smatra da će se vlada vrlo brzo suočiti s potrebom oštrih rezova na rashodnoj strani, ali problem vidi u brojnosti koalicijskih partnera. 'Istraživanja su pokazala da vlade s velikim brojem koalicijskih partnera s različitim partikularnim interesima u pravilu imaju rastući deficit', zaključio je Vuković.
Ante Žigman smatra da će biti vrlo teško ići u smanjenje mirovina jer su mirovinska prava zakonom zagarantirana. Također, naglasio je da nije moguće ostvariti predviđene efekte u prvoj godini zbog kašnjenja u donošenju proračuna.
Žigman se ne slaže s predloženim selektivnim smanjenjem poreza. 'Nisam pristalica promjene samo jednog poreza, bolje je ne dirati ništa ili ići u kompletnu poreznu reformu', smatra Žigman.
Šonje: Ne bih smanjivao mirovine, ali javnu nabavu da!
'Ako ovako cjelovit program fiskalne prilagodbe mogu napraviti dva izvrsna studenta, zašto to ne mogu napraviti političke stranke prije izbora', zapitao se Velimir Šonje koji podržava ideju da se fiskalna konsolidacija provede isključivo na rashodovnoj strani proračuna.
Međutim, smatra da je ovako radikalan program teško provediv zbog toga što bi izazvao velik otpor interesnih skupina. On je također pristalica snažne fiskalne konsolidacije u prvoj godini, ali se zalaže za drugačiju kombinaciju mjera. 'Ne bih podržao smanjenje masa mirovina, ali zato smatram da postoji puno prostora za uštede u javnoj nabavi', poručio je Šonje.
