Hrvatska je uz Srbiju jedina država među osam zemalja srednje i istočne Europe koja u 2010. neće zabilježiti rast BDP-a, odnosno imat će nultu stopu rasta, procjenjuju analitičari Erste Group u novim prognozama ključnih makroekonomskih pokazatelja CEE regije.

Hrvatski BDP svoj će prvi rast nakon recesije zabilježiti u 2011. godini, kada će procijenjena stopa rasta iznositi 2,1 posto.

'U optimističnijem scenariju predviđamo stagnaciju gospodarske aktivnosti, ali i dodatna kontrakcija u intervalu 1 do 2 posto spada u realan scenarij ako vanjska kretanja budu manje povoljna', komentira Alen Kovač, makroekonomski analitičar Erste banke.

Prema aktualnom planu proračuna za 2010., kaže se u Erste analizi, proračunski deficit će inositi 2,5 posto.

'Određene kategorije u prihodnoj strani proračuna bi se mogle smatrati optimističnima, te u svakom slučaju ostavljaju dozu neizvjesnosti oko ostvarivanja planirane razine prihoda', kaže Kovač.

Nadalje, iz ove banke prognoziraju da će stopa nezaposlenosti s 9,7 posto u 2010. narasti na 11,7 posto što nadilazi prosječnu stopu nezaposlenosti u osam promatranih zemalja regije koja iznosi 10,9 posto za sljedeću godinu. U 2011. godini, prema Erste prognozama stopa nezaposlenosti bi se trebala smanjiti na 11,2 posto.

Govoreći o vanjskoj stabilnosti u makroanalizi banke se navodi kako joj svakako ide u prilog stabilizacija globalnog okruženja i smanjivanje deficita platne bilance koji bi s 4,8 posto u ovoj godini, u 2010. trebao pasti na 4,4 posto, ali bi u 2011. ponovno mogao dosegnuti pet posto. Vanjskoj stabilnosti Hrvatske u prilog za sada ide i stabilno refininanciranje vanjskog duga.

'Sukladno tome, očekujemo zadržavanje stabilnih tečajnih kretanja i u 2010. i nepromijenjenu politiku HNB-a', ističe makroekonomist Kovač.

U kontekstu eksterne stabilnosti, kaže on, i nadalje ostaje važna usmjerenost k odgovornoj fiskalnoj politici, kako bi se zadržala razina povjerenja inozemnih investitora. Završavanje procesa pregovora i potencijalno određivanje datuma ulaska Hrvatske u EU imat će pozitivan efekt na percepciju stranih investitora i mogućnosti zaduženja, navodi se u analizi.

Razina vanjskog duga u odnosu na BDP popest će se blizu 100 posto, a inflacija će varirati s ovogodišnjih 4 posto na 4,5 posto u 2010. te će godinu kasnije usporiti na 3,5 posto.