Vladin paket mjera trebao bi ugledati svjetlo dana idući tjedan, a potpore će dobiti i poduzetnici. Neslužbeno, 'manji će dobiti veće potpore, a veće će se vjerojatno stimulirati da gradnjom elektrana sami proizvode struju'. Jesu li tvrtke spremne na to?

Premda u Ericsson Nikoli Tesli (ENT) razmatraju mogućnost investicije u vlastite elektrane, ističu da je povećanje ukupnih troškova poslovanja – kao posljedica enormnog rasta cijena električne energije – ograničavajući element u poduzimanju novih investicija.

'Aktualna situacija mogla bi ugroziti ne samo poslovanje pojedinačnih tvrtki, nego i rast cjelokupnog gospodarstva. U cilju osiguranja konkurentnosti gospodarstva, smanjenja inflatornog pritiska, kao i očuvanja radnih mjesta, nužno je paketima mjera za ublažavanje posljedica rasta cijena energenata pomoći svim poslovnim subjektima – od malih i srednjih do velikih poduzetnika. Vjerujemo da će Vlada, po ugledu na druge zemlje EU-a, donijeti kvalitetne mjere kako bi se zaštitili nacionalno gospodarstvo i standard građana', kažu u toj tvrtki.

Velik rast cijena električne energije značajno utječe na poslovanje Ericsson Nikole Tesle, i to direktno povećanjem troškova te indirektno smanjenjem investicija njihovih kupaca, a oni su također u iznimno velikoj mjeri pogođeni rastom cijena električne energije.

'Kao rezultat strateškog promišljanja o vlastitom klimatskom i okolišnom utjecaju, u proteklim smo godinama uspješno realizirali dva značajna projekta koja pridonose kompanijskoj uštedi energije i smanjenju emisija CO2. Projektom energetske obnove omogućili smo godišnje uštede energije od 4,6 milijuna kWh uz smanjenje emisije CO2 za 1400 tona godišnje, a realizirali smo i novi energetski učinkoviti Data centar. Unatoč već dosad poduzetim aktivnostima za energetski učinkovitije poslovanje, trenutna situacija na tržištu električne energije – a čije se smirivanje ne predviđa u skoroj budućnosti – značajno utječe na naše poslovanje', kažu u Ericsson Nikoli Tesli.

'Potrebna je tjedna koordinacija s predstavnicima države'

Dajana Mrčela, predsjednica Uprave Saponije i predsjednica Udruge prerađivačke industrije i djelatnosti u tehnologiji (UPIDuT) koja okuplja lidere prerađivačke industrije, kaže za tportal da je prošli tjedan delegacija UPIDuT-a održala sastanak s Ministarstvom gospodarstva na kojem su izrazili veliku zabrinutost za opstanak prerađivačke industrije uslijed rasta cijena energenata – plina i struje.

'Cijene plina su u odnosu na isto razdoblje prošle godine povećane za najmanje deset puta, što za industriju znači dvoznamenkasta milijunska povećanja samo na ime energetskih izdataka, pri čemu energent nije jedina stavka neophodna za proizvodnju. Industrija ove poremećaje teško može apsorbirati sama bez ozbiljnih posljedica po stabilnost poslovanja. Ogromno povećanje troška energenata ne može se prenijeti na cijene gotovih proizvoda jer bi generiralo dodatnu inflaciju i pritisak na potrošače te nas učinilo potpuno nekonkurentnima na domaćem i stranim tržištima. Prerađivačka industrija jedna je od najvažnijih industrija u Hrvatskoj jer, kao što znate, ostvaruje oko 176 milijardi kuna prihoda, što je gotovo četvrtina ukupnih prihoda realnog sektora, odnosno osigurava 245.000 radnih mjesta te sudjeluje u ukupnom izvozu s više od 80 posto. Osim toga, prerađivačka industrija opskrbljuje Hrvatsku osnovnim potrepštinama i prehrambenim namirnicama, njihovi lanci vrijednosti su veliki i ključni su dionici hrvatskog izvoza. Galopirajući rast energenata i utjecaj na prerađivačku industriju u danim okolnostima zahtijevaju tjednu koordinaciju s predstavnicima države jer ako industrija jednom poklekne, nije lako ostvariti brz povratak na raniju poziciju, a to pak otvara cijeli niz drugih pitanja', ističe Mrčela.

Što se tiče Saponije, u tijeku je realizacija investicije od 62 milijuna kuna kojom će osigurati povećanje energetske učinkovitosti svih šest proizvodnih pogona. Ugradnjom solarnih panela i energetskom obnovom dovest će do smanjenja buke i utroška energije. Iako time planiraju ostvariti uštedu električne energije u dijelu proizvodnje plastične ambalaže za 40 posto i 63 posto energije za grijanje i hlađenje u proizvodnim pogonima, ta ušteda bi se trebala postići tek sljedeće godine, a trenutna situacija s energentima neizvjesna je već za studeni i prosinac.

'Pozdravljamo sve poteze Vlade kojima bi se olakšala situacija u prerađivačkim industrijama, tako da je dobar početak inicijativa za poticanje investicija u zelenu energiju, kao i jednostavniji proces pripreme dokumentacije. Saponia i Kandit već imaju pripremljene projekte za nastavak zelene tranzicije ugradnjom solarnih panela koji bi se realizirali preko natječaja NPOO-a, a on je upravo u najavi. Bilo bi korisno i potrebno pružiti priliku većem broju tvrtki iz prerađivačke industrije mogućnost prijave na ovakve natječaje', ustvrdila je Mrčela.

Što predlaže Udruga poslodavaca

Prelazak na energetski učinkovitije sustave u proizvodnom sektoru svakako je budućnost, ali je iluzorno očekivati da će se to dogoditi do kraja ove godine. Kaže to Mihael Furjan, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), ističući pritom da je gospodarstvo spremno investirati u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore, no potrebno je, dodaje, urediti zakonodavne okvire unutar kojih će to biti dovoljno poticajno za poduzetnike.

'Trenutno je od iznimnog značenja pružati kratkoročnu potporu i smanjiti pritisak kojem su poslovni subjekti svakodnevno izloženi, a što je moguće smanjenjem izravnih troškova. Kao dugoročnu mjeru HUP podržava pokretanje natječaja, ponajprije za bespovratna sredstva, te posredno pristup financijskim instrumentima, uz otklanjanje nedostatka i izazova u prijavi, dakle potrebno je pojednostavniti prijavu, kao i prilagoditi uvjete provedbe. Država treba preuzeti ulogu regulatora koji će upravljati krizom tako da svima pruži jednake prilike i omogući podnošljivu, a koliko god više je moguće i pravednu raspodjelu tereta – sve u cilju bržeg izlaska iz krize i sa što manje posljedica za gospodarstvo i građanstvo', kaže Furjan za tportal.

'Zbog drastičnog rasta ulaznih troškova mnoga će poduzeća ostvariti znatno manju dobit nego što je to bilo očekivano na početku godine. Nemali broj poduzeća već je najavio da će u ovoj godini odustati od planiranih investicija, a neki idu toliko daleko da najavljuju, u slučaju da im država ne izađe ususret mjerama ublažavanja rasta cijena energenata, otpuštanja ili čak gašenje proizvodnje jer već sad rade s ogromnim gubitcima. Privatni sektor će platiti najvišu cijenu, ali gubitke će imati i javni sektor i tvrtke u javnom vlasništvu. Gubici koje gomila npr. javno zdravstvo sasvim sigurno će se povećati za troškove električne energije. Osim toga, bez intervencije Vlade poduzetnici će biti prisiljeni na dodatno povećanje cijena svojih proizvoda i usluga, što će u uvjetima galopirajuće inflacije negativno utjecati na opću stopu inflacije u RH', upozorava Furjan.

Kaže da će se poduzetnici morati vlastitim snagama prilagoditi situaciji, koja nije prisutna samo u Hrvatskoj, nego na globalnoj, ali ponajprije europskoj razini, na kojoj hrvatska poduzeća najviše i posluju.

'Svjesni smo činjenice da ćemo u ovoj situaciji enormnog rasta cijena i mogućeg dodatnog ograničenja isporuke energenata svi morati podnijeti određeni teret, ali potrebno je pronaći način da se ti rizici za gospodarstvo svedu na najmanju moguću mjeru. Jer u slučaju smanjenog obujma, ili čak potpunog gašenja proizvodnje, kao što se spominje u jednom dijelu Smjernica za uštedu energije u RH, sigurno će doći do otpuštanja radnika, do smanjene potrošnje i značajnog udara za cjelokupnu ekonomsku aktivnost i životni standard. HUP je, uslijed značajnog rasta cijena energenata, i dosad apelirao na to da je trenutno od iznimnog značenja pružati kratkoročnu potporu i smanjiti pritisak kojem su poslovni subjekti svakodnevno izloženi, a što je moguće smanjenjem izravnih troškova', zaključuje Furjan.

Situacija nije ista za sve sektore

Situacija je složena jer nisu svi u istom 'košu' niti imaju svi sektori isti energetski intenzitet, pa tako ni poticaji ne bi trebali biti isti za sve sektore. Ovisi to i o tržištu na kojem se kompanije nalaze, jer ako je ono konkurentno, poduzetnicima je teže dizati cijene i povećani trošak prebaciti na kućanstva, za razliku od tržišta na kojem postoji monopol, pa tako ostaju bez cijele dobiti i ulaze u gubitke. 'Elektrane nikako nisu kratkoročno rješenje, to ne ide preko noći', smatra Maruška Vizek, znanstvenica na Ekonomskom institutu koja je ranije za tportal približila temu rasta cijena električne energije, analizirajući kako će se taj rast preliti na poduzetnike.

'Oni poduzetnici koji imaju dovoljnu koncentraciju tržišne moći će značajnije povećavati svoje cijene, pa će se trošak njihove prilagodbe na više cijene energenata djelomično ili potpuno ipak preliti na kućanstva. Dobit ili mogući gubitak ovih, ali i poduzetnika iz drugih sektora, čije poslovanje također u značajnijoj mjeri ovisi o energiji, stoga će u 2022. ovisiti o tome koliko će učinkovito ti sektori racionalizirati svoje troškove, koliko će uspješno prebaciti dio povećanih troškova poslovanja na svoje kupce, ali ako bude bilo potrebno, i koliko će intenzivno morati smanjiti investicijsku aktivnost planiranu za ovu i sljedeću godinu', pojasnila je Vizek.

'Nemaju naravno ni svi poduzetnici istu strukturu troškova, odnosno nekima je rast cijena energije veći, a nekima ipak manji šok. Ako se nastavi trenutni rast cijena energenata, do kraja godine troškovi poduzetnika za energiju mogli bi dosegnuti i 10 posto BDP-a. Najveće rashode za energiju bilježi prerađivačka industrija (5,8 milijardi kuna), a slijedi sektor prijevoza i skladištenja (četiri milijarde kuna). Visoke ukupne troškove bilježe još i građevinarstvo, hoteli i restorani, trgovina te poslovanje nekretninama. No ako pogledamo koji sektori bilježe najveći udio troškova energije u ukupnim poslovnim rashodima, slika izgleda poprilično drugačije. Najveći udio, od 10,5 posto, bilježi sektor prijevoza i skladištenja, zatim rudarstvo i vađenje (8,7 posto) te hoteli i restorani (5,7 posto). Ti sektori ujedno su najranjiviji na bilo kakva nagla povećanja cijena energenata', navodi Vizek.

U rudarstvu i vađenju troškovi energije za više od 500 posto veći su od ostvarene neto dobiti, u prijevozu i skladištenju za 221, a u hotelima i restoranima na troškove energije odlazi 72 posto dobiti.