Problemi u koje je upao koncern Agrokor mogu imati velikog utjecaja na stanje gospodarstva u Bosni i Hercegovini, a unatoč uvjeravanjima političara u toj zemlji kako stanje nije dramatično postoje razlozi za ozbiljnu zabrinutost, stajalište je bosanskohercegovačkih ekonomista koja u četvrtak prenose lokalni mediji
"Bojim se da je ovo mnogo ozbiljniji ekonomski problem od onog kako se naše vlasti odnose prema njemu", ocjenjuje Dženan Đonlagić, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu i zastupnik u parlamentu BiH.
Kako prenosi "Oslobođenje", on smatra da u ovakvoj situaciji država trebala pregovarati s državom, jer to nije jednostavno pitanje kako posluje četiri ili pet tvrtki u BiH. Đonlagić tvrdi kako se ne može osloniti na podatke o rezultatima poslovanja i dugovima koje iznose predstavnici tih tvrtki.
"Koncern Agrokor jednako je vlada Republike Hrvatske i zato bi bilo dobro da BiH kao država ima podatke o potraživanjima dobavljača i da direktno pregovara s povjerenikom u Agrokoru koji predstavlja hrvatsku vladu", kazao je Đonlagić koji sve vidi kao sustav spojenih posuda. Njegova je poruka: ako padne koncern, past će i sve tvrtke-kćeri pa tako i one koje posluju u BiH.
Sarajevski kiseljak jamčio za kredite Agrokora?
Informacije iznesene nakon sastanka predsjednika vlade Federacije BiH Fadila Novalića s predstavnicima Agrokorovih tvrki u BiH, ranije ovog tjedna, smatra on, dale su djelomične odgovore na otvorena pitanja poput onog o visini dugova dobavljačima, no nije razjašnjeno je li neka od njih izdala neka jamstva koncernu koja sada mogu biti aktivirana, što bi značilo "izvlačenje" novca iz BiH.
Nakon ovog sastanka bila je objavljena informacija o dugovanjima Agrokorovih tvrtki u BiH dobavljačima, no nije navedeno je li njihova imovina u BiH opterećena hipotekama koje bi služile kao jamstvo za ranije uzete kredite. Poznato je kako je Agrokor ranije od Sarajevskog kiseljaka tražio da svoju imovinu ponudi kao jamstvo za novi kredit Sberbank prije sadašnje krize, o čemu je skupština dioničara te tvrtke i odlučivala, no iz uprave Kiseljaka nisu nikada željeli objaviti informaciju što je u vezi s tim zahtjevom odlučeno.
Slično je i stajalište Azre Hadžiahmetović, također profesorice Ekonomskog fakulteta i zastupnice u parlamentu Federacije BiH, koja tvrdi kako izjave entitetskog premijera Novalića da nema posebnog razloga za brigu nisu realno utemeljene, tim prije jer prijeti neizdrživo gomilanje unutarnjeg duga. "Vlada FBiH mora se pozabaviti unutarnjim dugovima prema dobavljačima. Premijer bi o tome trebao voditi računa", kazala je Hadžiahmetović poručivši Novaliću kako nije vrijeme za spavanje.
Država bi i u BiH trebala uzeti stvar u ruke
I profesor Aziz Šunje dijeli zabrinutost "slučajem Agrokor". Iako su objavljeni podaci kako Agrokorove tvrtke dobavljačima u FBiH trenutačno duguju 170 milijuna konvertibilnih maraka (87 milijuna eura) te kao postoji još 125 milijuna KM (64 milijuna eura) dugova povezanih tvrki iz koncerna, Šunje smatra kako nitko ne može sa sigurnošću tvrditi da su to i konačne brojke jer, primjerice, državni ministar vanjske trgovine Mirko Šarović raspolaže s drugim podacima. Šarović je ranije govorio o najmanje 250 milijuna KM dugova dobavljačima.
Iako je oko 80 posto poslovanja Agrokorovih tvrtki u BiH vezano za područje Federacije BiH, ostalo je nejasno što je onih 20 posto tržišta u Republici Srpskoj. Iz vlade tog entiteta najavili su kako će s predstavnicima Agrokorovih tvrtki u BiH o tome razgovarati idućeg tjedna.
"Volio bih da mogu podijeliti optimizam vlade Federacije BiH u vezi s problemom poslovanja "Konzuma" u BiH, ali mislim da nemamo baš pravo na toliki optimizam", izjavio je ministar financija RS Zoran Tegeltija lokalnim medijima najavljujući taj sastanak.
'Ako stvari krenu po zlu u opasnosti su i tvrtke u BiH'
Profesor Šunje pak za Dnevni avaz ističe kako je hrvatska vlada "munjevitom brzinom" ušla u Agrokor pa sugerira kako bi se i vlasti u BiH na isti način trebale postaviti prema tvrtkama koje rade u toj zemlji. Dodaje kako je poseban problem u tome što svi dobavljači u BiH nisu na isti način izloženi rizicima nastalim zbog dugovanja Agrokorovih tvrtki kojima isporučuju robu.
Svi dobavljači već pri fakturiranju robe moraju platiti PDV od 17 posto i ti rashodi im odmah stižu na naplatu, no neki to mogu podnijeti, a neki ne pa ako jedni počnu padati pod stečaj i ukoliko ljudi počnu ostajati bez posla ruši se cijela konstrukcija. Postavlja se i pitanje što će se dogoditi ako Agrokor, primjerice, odluči prodati Sarajevski kiseljak, kaže ovaj ekonomist.
Šunje također upozorava kako su neodržive tvrdnje da su Agrokorove tvrtke u BiH zdrave pa im ne prijeti opasnost.
"Nemoguće je da tvrtke u BiH ostanu neokrnjene ako stvari u Agrokoru baš sve krenu po zlu", kazao je profesor Šunje koji ocjenjuje da je malo vjerojatno da će koncern u sadašnjem obliku opstati.
