DOKAPITALIZACIJA

EBRD snima HPB, ali 'deal' tek na proljeće

Bionic
Reading

Premijerka Jadranka Kosor ovog bi tjedna trebala ugostiti predsjednika Europske banke za obnovu i razvoj Thomasa Mirowa, koji stiže u Zagrebu na sastanke s poslovnim partnerima. Sastanci će biti fokusirani na pripremu svibanjske skupštine i Business foruma EBRD-a u Zagrebu, a Kosor i Mirow će razgovarati i o suradnji EBRD-a s Hrvatskom te novoj strategiji

Kako doznaje Poslovni denvnik, zanima ih Hrvatska poštanska banka iako EBRD zasad 'nema komentara o mogućnosti ulaganja u HPB'. Za dokapitalizaciju značajnije banke u državnom vlasništvu EBRD je najizglednija opcija i već je započeo sa snimanjem stanja. No s Vladom treba definirati niz parametara, od udjela koji bi dobio kroz dokapitalizaciju do načelnog dogovora o izlaznoj strategiji. Računa se da bi objema stranama bilo prihvatljivo da EBRD uđe u HPB kao vlasnik 20 do 30 posto.

Knjigovodstvena vrijednost banke iznosi oko 1,15 milijardi kuna, s time da su do kraja godine moguće korekcije. Ako bi se nove dionice platile 2-2,5 puta više od knjigovodstvene vrijednosti, to bi banci donijelo 500-600 milijuna kuna svježega kapitala.

To se uklapa i u neslužbene informacije da EBRD za ulaganje u HPB planira 70 do 80 milijuna eura. No realizacija tog 'deala' nije izgledna prije proljeća 2010. pa nije isključeno da će se zaključenje operacije tempirati uoči zagrebačke skupštine EBRD-a. Dakle, na kapital EBRD-a banka ne može računati još četiri do šest mjeseci. Aktualno preispitivanje rizičnosti kreditnog portfelja i namjera da se u novu poslovnu godinu uđe sa 'čistom' bilancom dio je priprema za tu dokapitalizaciju.

Pod palicom nove Uprave Hrvatske poštanske banke PB-a na čelu s Čedom Maletićem pospremanje je na kraju rujna rezultiralo novim znatnim rezervacijama za gubitke po plasmanima (na ukupno 275 milijuna kuna) i povećanim iznosom gubitka (na 245 milijuna kuna). Pozitivan operativni rezultat koji HPB danas bilježi samo donekle ublažava negativan skor koji utječe na razinu jamstvenoga kapitala i stope adekvatnosti.

Prema Maletićevim riječima, ona iznosi oko 10,4%. Kako 'utvrđivanje stupnja nadoknadivosti određenih plasmana nije potpuno završeno' do kraja 2009. realno je dodatno povećanje rezervacija i gubitka, a to nameće potrebu podebljavanja jamstvenoga kapitala već krajem godine.