Samo u prvoj polovini godine na trgovačke sudove stiglo je 500 zahtjeva za stečaj, što je više nego cijele 2009, a u ovom trenutku vodi se više od 700 stečajnih postupaka
Ne bi to bilo toliko strašno da praksa ne pokazuje da stečaj kod nas, za razliku od drugih zemalja, u većini slučajeva znači potpunu likvidaciju poduzeća
Ali stečaj nije bauk, već normalna poslovna praksa, barem na Zapadu. U Hrvatskoj postoje samo dva zakonska okvira za otvaranje stečaja: prezaduženost i nesposobnost plaćanja.
'Svi stečajevi se otvaraju iz ovog drugog razloga, ali to samo po sebi znači sa zakašnjenjem. Stečaj ima priliku i ima cilj da zapravo oporavi subjekta. Naš zakon to trenutačno ne omogućava', rekao je stečajni odvjetnik Mićo Ljubenko
U Hrvatskoj je više od 300.000 radnika ostalo bez posla zbog stečaja tvrtki. Predsjednik Odbora za financije i državni proračun Goran Marić smatra da stečajni upravitelji nisu učinili dovoljno.
'Oni se nisu dovoljno iskazali na dovoljnoj razini, što je tražila njihova funkcija, njihova uloga. Vrlo često su se pretvarali u menadžere, rasprodavali su imovinu, a odugovlačili sa stečajnim procesom', rekao je Marić.
A jedan od rijetkih svijetlih primjera je Pevec, koji nije išao u likvidaciju, već je u dogovoru s bankama i vjerovnicima ponovno otvorio vrata.
