Zbog zatvaranja ili ograničavanja obavljanja značajnog dijela gospodarskih djelatnosti odlukama Stožera civilne zaštite došlo je do velikog smanjenja poslovnih aktivnosti. Smanjenje poslovnih aktivnosti gospodarstva posebno je vidljivo na značajnom padu poslovnih prihoda velikog broja tvrtki koje su se prijavile za potporu za očuvanje radnih mjesta Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Pad prihoda veći od 20 posto bio je uvjet za ostvarivanje prava na potporu, piše u opširnoj analizi portala Fininfo
U prvom krugu isplata potpora za očuvanje radnih mjesta prijavilo se 83.955 poslovnih subjekata koji zapošljavaju 484.992 radnika. Država je navedenim subjektima ukupno isplatila 1,55 milijardi kuna potpora za ožujak 2020. godine.
Broj radnika za koje se koriste potpore za očuvanje radnih mjesta u ožujku važno je staviti u kontekst ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj. Krajem ožujka 2020. godine, prema Državnom zavodu za statistiku, ukupan broj zaposlenih bio je 1.515.174, a istovremeno je broj nezaposlenih bio 143.461. Prema upravo navedenom, potpore za očuvanje radnih mjesta koriste se za 32 posto svih zaposlenih u Hrvatskoj.
Nakon što se iz broja zaposlenih izuzmu zaposleni u javnom sektoru, kojih prema podacima Ministarstva uprave na kraju 2019. godine ima 232.087, dolazi se do podatka da se potpore koriste za 38 posto radnika zaposlenih u gospodarstvu.
Prema podacima dostupnim na portalu Fininfo, 18. svibnja 2020. bilo je 257.803 'aktivna' poslovna subjekta. Od usporedivih aktivnih subjekata potpore su isplaćene na račun 83.955 subjekata, odnosno potpore je zatražilo otprilike 33 posto 'aktivnih' subjekata u gospodarstvu.
Budući da je postotak subjekata koji su primili potporu (33 posto) u odnosu na cjelokupno gospodarstvo manji od postotka zaposlenih za koje su potpore primljene (38 posto) u odnosu na cjelokupno gospodarstvo, ukazuje to da su potpore primili pretežito subjekti koji su po broju zaposlenih u prosjeku veći od ostatka ekonomije, odnosno da su potpore potencijalno primili subjekti koji posluju u radno intenzivnim industrijama.
Na važnost subjekata koji koriste potpore za očuvanje radnih mjesta ukazuje i to da korisnici potpora čine otprilike 38 posto svih poslovnih prihoda i zapošljavaju 45 posto svih radnika poslovnih subjekata u Republici Hrvatskoj koji su predali zadnje, u potpunosti dostupne, godišnje financijske izvještaje. Ovo također ukazuje na pretpostavku da subjekti koji su primili potpore djeluju u radno intenzivnim djelatnostima i/ili su manje produktivni od ostalih koji su predali zadnje financijske izvještaje.
Osim važnosti subjekata koji su primili potpore, uzimajući u obzir njihove poslovne prihode u odnosu na poslovne prihode cijele ekonomije, zanimljivo je vidjeti i strukturu subjekata prema pravnom obliku.
Prema broju subjekata, dominiraju obrti i društva s ograničenom odgovornošću te zajedno čine 82 posto subjekata koji su primili potpore. Po broju radnika društva s ograničenom odgovornošću značajno su veća u odnosu na obrte tako da nešto manji broj društava s ograničenom odgovornošću koja su primila potpore zapošljava skoro četiri puta više radnika nego obrti. Osim obrta i društava s ograničenom odgovornošću, jedini veći pravni oblici po broju zaposlenih i broju subjekata su dionička društva i jednostavna društva s ograničenom odgovornošću.
Uzevši u obzir isplaćene potpore za ožujak, koronavirus je najviše utjecao na 11 NKD djelatnosti. Subjektima koji posluju u njima isplaćeno je ukupno 867,47 milijuna kuna, odnosno 56 posto svih isplaćenih potpora za ožujak. Subjektima u preostalim NKD djelatnostima isplaćeno je 683,77 milijuna kuna, odnosno 44 posto isplaćenih potpora za ožujak. Najpogođeniji su bili ugostiteljstvo, trgovina na malo i veliko, smještaj i kopneni prijevoz.
Posljednjih tjedana puno se govorilo o ugostiteljstvu, odnosno o djelatnosti pripreme te usluživanja hrane i pića. Da su ugostitelji snažno pogođeni koronakrizom, govori činjenica kako su subjekti u toj djelatnosti prvi po iznosima dobivenih ukupnih potpora, međutim oni se nalaze tek na osmom mjestu po ostvarenim prihodima u 2018. godini od spomenutih 11 najviše pogođenih djelatnosti.
Prema dostupnim podacima o godišnjem bruto trošku osoblja i potporama države za navedenih oko 43.000 subjekata koji imaju izvještaje, moguće je napraviti analizu toga koliko je normaliziranog iznosa bruto plaće pokrila država, a koliki iznos trebaju pokriti sami poslovni subjekti.
Pokrivenost plaća potporama značajno se razlikuje od djelatnosti do djelatnosti pa tako država pokriva 29 posto bruto troška proizvodnje u djelatnosti gotovih metalnih proizvoda, a istovremeno pokriva 55 posto bruto troška plaća u djelatnosti pripreme te usluživanja hrane i pića. U prosjeku država je pokrila otprilike 43 posto bruto plaća isplaćenih u subjektima koji su primili potpore, a predali su zadnja dostupna godišnja financijska izvješća, zaključuje autor analize Ivan Oreški.
