REBALANS PRORAČUNA

Državna potrošnja raste za gotovo 11 milijardi kuna, a deficit je pod kontrolom. U čemu je kvaka?

13.05.2022 u 14:27

Bionic
Reading

Svibanjskim rebalansom rashodna strana proračuna raste za gotovo 11 milijardi kuna, najvećim dijelom pod pritiskom nabujalih rashoda zdravstvenog i mirovinskog sustava te rasta plaća u javnom sektoru. Na sreću, proračun se punio puno bolje od očekivanja pa se cijela operacija mogla odvijati bez velikog rasta deficita

Ministar financija Zdravko Marić predstavio je jučer rebalans državnog proračuna, kojim se predlaže povećanje prihoda za 6,6 milijardi kuna i rashoda za 10,9 milijardi kuna. Nakon izvršenih korekcija proračunski deficit opće države po metodologiji ESA porast će za 1,4 milijarde kuna, na 13,4 milijarde ili 2,8 posto BDP-a, što je i dalje ispod mastriških kriterija.

Bujanje proračunskih rashoda ovoga puta proći će prilično bezbolno zahvaljujući neočekivano dobrom punjenju proračuna. U čemu je tajna rasta proračunskih prihoda ako znamo da je Vlada nedavno donijela paket mjera usmjeren na suzbijanje udara rasta cijena energenata i težak gotovo pet milijardi kuna, a koji uključuje smanjenje stope PDV-a za niz proizvoda te rezanje trošarina na naftne derivate.

Odgovor na to pitanje leži u naglom skoku inflacije koja djeluje blagotvorno na državne financije jer se rastom cijena proizvoda i usluga proporcionalno povećavaju prihodi od PDV-a. Projicirana stopa inflacije podignuta je s 2,6 na 7,8 posto, što je dovelo do učinka da prihodi od PDV-a i trošarina rastu za 2,3 milijarde kuna, usprkos sporijem rastu potrošnje i navedenim mjerama koje negativno utječu na proračun.

Drugu najvažniju stavku u jačanju proračunskih prihoda čine doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Oni rastu za 1,9 milijardi kuna zahvaljujući povećanju plaća i pozitivnim kretanjima na tržištu rada.

Značajan učinak na prihode proračuna imat će i povlačenje sredstava iz fondova EU-a. U fiskalne projekcije uključeno je korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti za sanaciju šteta od potresa te iz Mehanizma za oporavak i otpornost, što će se usmjeriti za jačanje oporavka i otpornosti gospodarstva razvojnim, strateškim i reformskim projektima.

  • +12
Zdravko Marić Izvor: Pixsell / Autor: Igor Šoban

Što se tiče rashodne strane, najveće povećanje rashoda opet se odnosi na sustav zdravstva, za otprilike četiri milijarde kuna. Od toga se 3,5 milijardi kuna odnosi na dugove bolnica i ljekarni prema dobavljačima.

Slijede mirovine i mirovinska primanja, a povećavaju se za 1,5 milijardi kuna zbog indeksacije i dodataka u Vladinom paketu antiinflacijskih mjera.

Na skok rashoda neposredno je utjecala i situacija u Ukrajini, zbog koje je Vlada izdvojila dodatnih 700 milijuna kuna za popunjavanje robnih zaliha.

Rebalans uključuje i 550 milijuna kuna dodatnih sredstava za zaposlene u javnom sektoru. Time se pokriva dogovoreno povećanje osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za četiri posto od 1. svibnja te veći iznos za prijevoz i sistematske preglede.