Država će i naredne tri godine osobama koje rješavaju stambeno pitanje osigurati subvencioniranje kredita, ali pod ponešto drugačijim uvjetima nego do sada. Glavna novost je to da će visina subvencije ovisiti o indeksu razvijenosti grada ili općine u kojima se kupuju stan ili kuća
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja krenulo je u izmjene Zakona o subvencioniranju stambenih kredita s ciljem poboljšanja postojećih zakonskih rješenja.
Podsjetimo, prema dosadašnjim zakonskim odredbama, država je subvencionirala polovicu mjesečnih rata u prve četiri godine otplate kredita. Subvencija je omogućena građanima do 45 godina koji u vlasništvu nemaju nekretninu, odnosno koji u vlasništvu imaju samo jednu nekretninu, ali je prodaju radi kupnje veće. U prvoj godini odobreno je 2325 zahtjeva za subvenciju, a država će ove godine korisnicima kredita isplatiti iznos od 41 milijun kuna.
Subvencioniranje kredita moglo se iskoristiti za kupnju stana ili kuće, odnosno za gradnju kuće. U prvom krugu financiranja prosječna cijena kupljenih nekretnina iznosila je 987,43 eura po kvadratu, a krediti su odobreni po prosječnoj efektivnoj kamatnoj stopi od 3,43 posto, uz prosječni rok otplate od 20 godina.
vezane vijesti
Nakon analize dosadašnje provedbe zakona Štromarovo ministarstvo u javnu raspravu, koja traje do 2. ožujka, poslalo je obrazac prethodne procjene izmjena i dopuna zakona, iz kojeg je vidljivo da će se program subvencioniranja nastaviti u iduće tri godine. Rokovi za primanje prijava još nisu utvrđeni, a zna se da će pozive za svaku kalendarsku godinu objavljivati Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN).
Prema predloženim izmjenama, razdoblje subvencije produžilo bi se s četiri na pet godina, ali država više ne bi svima plaćala polovicu rate kao do sada, nego bi subvencija ovisila o indeksu razvijenosti grada ili općine u kojima se nalaze stan ili kuća što se kupuju.
U Ministarstvu naglašavaju da je cilj ove izmjene ravnomjernija raspodjela subvencija. Naime analiza je pokazala da postojeći kriteriji subvencioniranja nisu potaknuli rješavanje stambenog pitanja u područjima niže razvijenosti, tj. da nije došlo do smanjenja iseljavanja mladih ljudi, što je bio jedan od glavnih ciljeva zakona. Pokazalo se da je dvije trećine dosad odobrenih kredita realizirano u najrazvijenijim gradovima i općinama dok je u najmanje razvijenim lokalnim jedinicama realizirano tek 0,3 posto njih.
Konkretni postoci subvencija još nisu utvrđeni, ali može se očekivati da će za najrazvijenije gradove stupanj subvencije biti osjetno niži od 50 posto te da će stanovnicima nerazvijenih krajeva država pokrivati puno više od polovice kreditne rate.
Najavljenim zakonskim izmjenama jasnije će se definirati i stanje stana ili kuće koja nije pogodna za stanovanje, kao i dokumentacija što se prilaže zahtjevu za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće.
Predviđeno je i produljenje subvencioniranja za osobe s invaliditetom većim od 50 posto. Prema dosadašnjem zakonu, podnositelji koji imaju utvrđen invaliditet veći od 50 posto tjelesnog oštećenja ili to ima neki od članova njihova kućanstva imali su pravo primati subvenciju godinu dulje od ostalih. Izmjenama bi se taj rok produžio na dvije godine.
