Koliko je takvih dobrih štediša, s obzirom na vojsku nezaposlenih, ili onih 100.000 koji su dobili otkaz u posljednje dvije godine ili stotine tisuća umirovljenika koji jedva preživljavaju?

Prema anketi GfK s početka godine, štedi oko 600.000 građana. Dakle 600.000 građana ima oročeno 104 milijarde kuna. Naravno, ni to nam još ne govori mnogo. Ali prema uobičajenoj formuli raspodjele društvenog bogatstva i HRT-ovim informacijama iz Državne agencije za osiguranje štednih uloga, oko 80 posto te štednje drži oko 20 posto štediša.

A i to je vrlo konzervativna procjena. Ili kad se taj omjer pretvori u brojke, dolazi se do podatka da oko 120.000 štediša drži oročeno 104 milijarde kuna. Ili u prosjeku, a i taj prosjek ne govori o onima koji imaju desetke milijuna kuna štednje, svaki od njih ima oko 870.000 kuna na računima u bankama. Na tu štednju godišnje dobivaju prosječno četiri posto kamata, što je oko 34.000 kuna.

I kad bi na to platili porez na kamate koji postoji u cijeloj Europi i kreće se oko 20 posto, jednako koliko u Hrvatskoj iznosi porez na dobit, državi bi platili oko 7.000 kuna poreza.

'Možda je puno, ali nije puno ako se uzima od onih koji imaju. Jer puno je i radniku ostati bez plaće, a puno je i učitelju ostati bez 500 kuna. Ali država njih ne štedi. Jer je kriza. Ali zašto država štedi one koji imaju, i to imaju dovoljno da štede i u najvećoj krizi? I to milijune kuna.

U svakom slučaju, na ukupne godišnje kamate koje isplate banke, od oko pet milijardi kuna, država bi bez ikakva problema, bez ikakvog referenduma, mogla ubrati oko milijardu kuna poreza na kamate. Dovoljno da se nijednom liječniku, profesoru ili učitelju ne uzme nijedna kuna', javlja HRT