Hrvati i dalje ozbiljno zaostaju za prosjekom Europske unije u očekivanom trajanju života, što je posljedica loših životnih navika, ali i neučinkovitog zdravstvenog sustava. Pritom posebno zabrinjava rast smrtnosti od bolesti koje se mogu uspješno liječiti, poput dijabetesa i raka dojke
Europska komisija nedavno je objavila novi 'Pregled zdravlja i zdravstvene zaštite' koji svake dvije godine izrađuju OECD i European Observatory of Health Systems and Policies. Pregled donosi ključne podatke o stanju zdravlja i analizu zdravstvenog sustava za 28 zemalja Europske unije te Island i Norvešku.
Zdravstveno stanje hrvatske nacije u velikoj mjeri podsjeća na gospodarsku sliku. Trendovi su pozitivni, ali zaostajemo u gotovo svim segmentima za europskim prosjekom. O tome najbolje svjedoče trendovi u trajanju i kvaliteti života. Premda se očekivani životni vijek u Hrvatskoj povećao za 3,4 godine između 2000. i 2017. (sa 74,6 na 78 godina), razlika u odnosu na prosjek EU-a ostala je gotovo nepromijenjena (2,9 godina).
vezane vijesti
Taj jaz je još veći kada se promatra životni vijek muškaraca jer žene u prosjeku žive 6,1 godinu dulje (u Europskoj uniji ta razlika između žena i muškaraca iznosi 5,2 godine).
S druge strane, u Hrvatskoj socijalne nejednakosti manje utječu na očekivanu životnu dob nego u ostalim zemljama EU-a, a osobito je to naglašeno kod ženske populacije. Naime, u Hrvatskoj žene s nižim obrazovanjem u prosjeku žive samo 1,6 godina manje nego žene s visokim obrazovanjem dok na razini Europske unije ta razlika iznosi 4,1 godinu.
Hrvatska znatno zaostaje za prosjekom Europske unije i u kvaliteti života u starosti. Hrvati u dobi od 65 godina mogu očekivati da će poživjeti još 17,4 godine, što je dvije godine više nego 2000. Međutim manje od pet godina tijekom tog razdoblja živjet će u dobrom zdravlju, a više od 12 godina s nekom od teških kroničnih bolesti. Za usporedbu, građani Europske unije u prosjeku nakon 65. u dobrom zdravlju žive još 10 godina.
Niža životna dob i slabija kvaliteta života u starosti posljedice su loših životnih navika, ali i neučinkovitog zdravstvenog sustava. Na to ukazuju brojni pokazatelji vezani uz preventivne aktivnosti i liječenje teških bolesti.
Nešto više od polovice svih smrti u Hrvatskoj može se pripisati faktorima ponašanja, uključujući prehrambene faktore, pušenje, alkohol i nisku tjelesnu aktivnost. Po navedenim rizičnim faktorima premašujemo prosjek Europske unije, a posebno vezano uz prehrambene navike i pušenje.
Glavni prehrambeni rizici proizlaze iz prevelikog konzumiranja šećera i soli te nedovoljnog unosa voća i povrća. Posljedice se vide u porastu stope pretilosti, pri čemu osobito zabrinjava gojaznost među djecom, od 2000. povećana za gotovo 50 posto.
Loše prehrambene navike i niska tjelesna aktivnost dovode do dva glavna uzroka smrtnosti, a to su ishemijska bolest srca i moždani udar. Bolest srca vezana uz aterosklerozu krvnih žila srca uzrokuje više od petine svih smrtnih slučajeva. Za razliku od većine drugih zemalja Europske unije, u Hrvatskoj se stopa smrtnosti od ove bolesti smanjila tek neznatno u zadnjih 16 godina. S druge strane, značajno je smanjena stopa smrtnosti od moždanog udara iako je on i dalje drugi uzrok smrti.
Potrošnja duhana drugi je glavni faktor rizika ponašanja za zdravlje, odgovoran za petinu smrtnih slučajeva. U izvješću se posebno upozorava na zaostajanje Hrvatske u borbi protiv pušenja. Pritom se ističe da je pušenje u zatvorenim javnim prostorima i dalje rasprostranjeno, a stopa tinejdžera pušača treća najviša u Europskoj uniji.
U Hrvatskoj i dalje puši četvrtina odrasle populacije, što je znatno iznad prosjeka Europske unije (19 posto). Posljedica loše zdravstvene politike je i visoka stopa smrtnosti od pušenja koja se ne smanjuje od 2000. godine. Stoga ne čudi to da je rak pluća i dalje najčešći uzrok smrti od malignih bolesti.
U izvješću Europske komisije posebno se upozorava na rast postotka smrtnosti od bolesti koje se mogu uspješno liječiti. Dok na razini Europske unije od uzroka koji se mogu spriječiti umre 161 osoba na 100 tisuća stanovnika, u Hrvatskoj umru čak 232 osobe, što jasno upućuje na nedostatke u mjerama zaštite javnog zdravlja i pružanju zdravstvene pomoći.
Na zabrinjavajuće trendove ukazuju i podaci o pojedinim bolestima. Tako su stope smrtnosti od bolesti krvožilnog sustava gotovo dvostruko veće od prosjeka Europske unije, a stope smrtnosti od raka pluća, dojke i debelog crijeva među najvišima su u Europskoj uniji.
Alarmantna situacija je u liječenju dijabetesa, raka dojke i opstruktivne bolesti pluća (KOPB), gdje je stopa smrtnosti značajno porasla u odnosu na 2000. godinu.
