FINANCIJSKI REJTING

Dodijeljene nagrade Zlatna bilanca, najuspješniji poduzetnik karlovački HS Produkt

11.06.2019 u 16:25

Bionic
Reading

Karlovačkom proizvođaču oružja HS Produktu u utorak je dodijeljena Finina nagrada Zlatna bilanca za najuspješnijeg poduzetnika prema financijskom rejtingu u 2018. godini, a uz tu nagradu za sveukupnog pobjednika, dobitnik je i Zlatne bilance za najuspješnijeg poduzetnika u djelatnosti prerađivačke industrije

Zlatna bilanca je nagrada koju Financijska agencija (Fina) dodjeljuje najuspješnijim poduzetnicima u pojedinoj djelatnosti, prema ukupnom rangu 11 financijskih pokazatelja u pet kategorija, i to prema pokazateljima profitabilnosti, likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti i ekonomičnosti.

Od 131.117 poduzetnika koji su predali financijsko izvješće temeljem Finine metodologije odabrano je 3.930 koji su ušli u uži izbor za nagradu, od čega 208 mikro poduzetnika, 2.527 malih, 978 srednjih i 217 velikih.

Uz HS Produkt, Zlatne bilance su dobili tvrtka Bovis iz Viškovca kao najuspješniji poduzetnik u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, potom Radlovac iz Orahovice u rudarstvu i vađenju, HEP Proizvodnja u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija te Spectra-media iz Zagreba u opskrbi vodom; uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnosti sanacije okoliša.

Najuspješniji trgovac je New Yorker, dok je zagrebačka tvrtka Globalna hrana najuspješniji poduzetnik u turizmu i ugostiteljstvu, a u djelatnosti stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti dobitnik je Booking.com.

Među građevinarima nagrađeno je Poduzeće za ceste Split, Zračna lika Zadar najuspješniji je poduzetnik u prijevozu i skladištenju, a Fininu Zlatnu bilancu u djelatnosti informacija i komunikacija dobio je Hewlett Packard.

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat je istaknuo kako su svi dobitnici nagradu osvojili u uvjetima u kojima nema improvizacije, samo činjenice i brojke, koje se odnose na prošlu godinu u kojoj je gospodarstvo raslo 2,6 posto.

  • +12
Zlatna bilanca 2019. Izvor: Pixsell / Autor: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Horvat je ocijenio kako je prvi kvartal ove godine otvorio "novu perspektivu" te kako će i drugi kvartal "biti sličan". 

Naime, hrvatski je BDP u prvom tromjesečju ove godine porastao za 3,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. 

"Uspijemo li i ustrajemo li na Nacionalnom planu reformi, povučemo li do kraja sljedeće godine svih 10,7 milijardi eura alociranih sredstava iz strukturnih fondova EU, 2020. završit ćemo s gospodarskim rastom od 5 posto", procjenjuje ministar. 

Istaknuo je da Ministarstvo i Fina surađuju na nekoliko projekta, pri čemu je spomenuo i stvaranje zakonodavnog okvira koji će omogućiti da se e-račun od početka sljedeće godine razmjenjuje kroz već postojeću infrastrukturu. 

"Moći ćemo na mjesečnoj bazi promatrati i rano otkrivati poduzetnike u poteškoćama da nam se ne događaju propusti koji nas  u prošloj i ovoj godini iz državnog proračuna koštaju 4,5 milijarde kuna", rekao je. 

Osvrnuo se i na HUP Skor koji je, kako je kazao, drugačijim metodološkim pristupom prihvatio činjenično stanje 2018. godine. Meni je u potpunosti jasan, ali mi u Vladi smo strpljivi i pričekat ćemo HUP Skor za 2019. jer tada neće biti plaćanih jamstava za brodogradnju i iz državnog proračuna se neće trošiti novac na neperspektivne industrije, jer smo takvom trošenju novca rekli dosta, rekao je Horvat.

Mikro poduzeća i dalje šampioni, većina ostalih se pridružuje

Ekonomski analitičar Velimir Šonje predstavio je rezultate poslovanja hrvatskih poduzetnika za 2018. te istaknuo kako su mikropoduzeća i dalje u velikoj ekspanziji, a veliki se dijele na segmente.

Prošle je godine financijska izvješća predalo 131 tisuću poduzetnika, za razliku od godine ranije kada je taj broj bio 120 tisuća. Broj zaposlenih kod poduzetnika povećan je za 5,2 posto, na 940 tisuća, a dvije trećine rasta ostvaren je u segmentu mikro poduzeća.

Ukupni prihodi hrvatskih poduzetnika prošle su godine rasli za 8,6 posto, na 751,2 milijarde kuna, a pritom su najbrže rasli prihodi mikropoduzetnika, za 29 posto, na 102,1 milijardu kuna.

Šonje je rekao i kako se vrh hrvatske korporativne piramide nije mnogo promijenio u usporedbi s prethodnim godinama. 

Broj i udjel velikih poduzeća i dalje je nepromijenjen, a strukturom dominiraju velike energetske kompanije i maloprodajni lanci. Ispod vrha i prema dnu piramide prisutna je solidna dinamika  - brzi rast mikropoduzetnika je nastavljen i otvara najveći dio radnih mjesta, a zadržavanje te dinamike je bitno zbog očuvanja razvojnog procesa i strukturnih promjena koje će se dogoditi tek u dugom roku, nakon višegodišnjeg razdoblja rasta, ističe Šonje.