Cijene građevinskog zemljišta koje su se dugo držale na iznimno visokim razinama konačno su počele padati u cijeloj Hrvatskoj, ali ta činjenica nije oživjela tržište. U agencijama kažu da prometa i dalje gotovo da i nema. Prema podacima Burze nekretnina prosječni pad traženih cijena na razini Hrvatske u svibnju je iznosio 24 posto, dok je u Zagrebu pad bio 12 posto, a na Jadranu 19 posto, piše Poslovni dnevnik
No to investitorima nije bilo dovoljno u situaciji kada se rijetki odlučuju na investicije. Također prema portalu Crozilla, u četiri od pet ključnih županija prosječne cijene zemljišta pale su od 8,7 u Zagrebu do 28 posto u Zagrebačkoj županiji. Jedini rast je zabilježen u Splitsko-dalmatinskoj županiji, i to čak 12,2 posto.
Građevinsko zemljište je 2008. godine i lani dosegnulo i do 25 posto cijena investicija, što 'developeri' smatraju neprihvatljivim. Rezultat je da je promet padao iz godine u godinu, a prema podacima Porezne uprave lani se prepolovio u odnosu na 2008. godinu. U Hrvatskoj je prodano tek 14.700 zemljišta naspram 28.600 kupoprodaja u 2008. godini. Pad prometa se i dalje nastavlja.
'Investitori više nisu spremni platiti zemljište po cijenama koje će im predstavljati između 25 i 30 posto ukupne investicije. Sada je 15 posto maksimum', rekao je za Poslovni dnevnik Boro Vujović, vlasnik zagrebačke agencije Opereta. On očekuje da će cijena zemljišta morati nastaviti padati, a minimalno bi bilo, kaže, da cijene zemljišta prate pad cijene stanova na određenom području. To se još nije dogodilo jer je prosječni realizirani pad cijene stanova oko 20 posto.
'U posebnom problemu su oni koji su kupovali zemljište 2008., neprepoznavši nadolazeću krizu. Sada ne mogu napraviti objekte niti povratiti uloženo prodajom zemljišta', zaključuje Vujović.
Na sličan problem upozorava i Dubravko Ranilović, predsjednik udruženja za prometovanje nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i suvlasnik agencije Kastel. U pad cijena, kaže, uključeni su preveliki i predimenzionirani projekti koji su dovedeni do razine lokacijskih dozvola i sada ih se želi prodati, ali za njih jednostavno nema kupaca.
'Postoji puno nekvalitetnih građevinskih projekata za koje su dozvole dobivene za maksimalan broj kvadrata. Sada se zemljište na kojemu su oni planirani ne može prodati unatoč blagom spuštanju njegove cijene', pojasnio je za Poslovni dnevnik Ranilović koji također očekuje daljnje snižavanje cijena.
