Dio neaktivnih mladih ljudi, pokazala su istraživanja, vjerojatno i ne želi formalno zaposlenje, dio radi na crno, ali među njima dosta je i razočaranih koji su digli ruke od pokušaja da se negdje zaposle. Dvije trećine nezaposlenih mladih osoba imaju nižu razinu obrazovanja i većinom žive u selima ili u manjim naseljima. Pokazalo je to istraživanje Eurostata o statusu mlade generacije u godini korone.

Hrvatski udio nezaposlenih i neaktivnih mladih ljudi (NEET) u dobi od 20 do 34 godine lani je iznosio 18,2 posto, što je bilo tek neznatno više od prosjeka Europske unije, gdje 14 milijuna mladih ljudi te dobi nije radilo niti se školovalo.

Hrvatska se po neaktivnosti mladih ljudi lani uspjela približiti prosječnim vrijednostima u EU, no najveće zasluge za to ima masovno iseljavanje. Prije osam godina, uoči hrvatskog ulaska u Europsku uniju, svaka četvrta osoba te dobi bila je u skupini obeshrabrenih i nezaposlenih mladih ljudi.

Trenutačno tako visok udio nezaposlene i dobrim dijelom izgubljene mlade generacije imaju Italija, Grčka, Turska i Srbija, dok je u Crnoj Gori neaktivna svaka treća osoba te dobi. Europski prvak po zaposlenosti mladih je Češka, gdje je udio neaktivnih mladih ljudi oko 5 posto, što je više nego trostruko bolje od Hrvatske.

Veliku nezaposlenost mladih bilježe turističke zemlje, ali i zemlje koje imaju velik udio sive ekonomije. Slavonija i kontinentalni dijelovi zemlje imaju manje mogućnosti za rad na crno ili život od rente kao na priobalju. Oni koji žele raditi, a ne mogu naći posao, žale se na veze i korupciju. Prema podacima iz sustava socijalne skrbi, socijalnu pomoć prima oko sedam tisuća mladih osoba u dobi od 20 do 34 godine.

Osim što nemaju tekućih prihoda, većina primatelja socijalne pomoći nema imovine te žive kod roditelja, piše Večernji list.