bira se šef komore

Burilović ostaje na čelu HGK, politika ga spasila od najozbiljnijeg konkurenta?

10.01.2018 u 17:25

Bionic
Reading

Hrvatska gospodarska komora (HGK) u srijedu u ponoć zaključuje prijave na natječaj za svog šefa, a u petak će objaviti koliko se ljudi prijavilo želeći mjesto predsjednika te institucije. Kako doznajemo, ima zainteresiranih za tu poziciju, a natječaj je privukao i neka zvučna imena. No kako se pretpostavlja, šef Komore ostat će Luka Burilović

Iz više upućenih izvora tportalu je potvrđeno kako je svoju kandidaturu planirao predati Domagoj Ivan Milošević, poduzetnik i HDZ-ov saborski zastupnik.

S obzirom na to da je i Luka Burilović član HDZ-a, Milošević je krenuo unutar stranke lobirati za svoj interes. Međutim vrlo brzo shvatio je da Vlada na čelu s Andrejom Plenkovićem ne želi promjene u HGK-u te da je zadovoljna Burilovićevim radom, pa je i odustao od predaje kandidature.

Pokušali smo dobiti komentar Domagoja Ivana Miloševića, no do zaključenja teksta nije nam se javio. 

Po kuloarima kruži i priča kako će se za šeficu HGK kandidirati Vesna Trnokop Tanta, koja sada radi kao partnerica u konzultantskoj kući Sigma. Ona ima višegodišnje iskustvo rada u HGK-u, u kojem je od 2005. do 2014. godine bila potpredsjednica za gospodarstvo, međunarodne i EU poslove. 

'Nisam se kandidirala za tu poziciju', kratko je za tportal prokomentirala te glasine Trnokop Tanta

Dobro upućeni sugovornik tportala ukazuje na čudan detalj samog natječaja. Naime s obzirom na to da su od raspisivanja natječaja kandidati imali samo osam dana za slanje molbe, pita se kakva im se time šalje poruka. Nadalje, natječaj je objavljen samim početkom godine, kada ga manje ljudi može primijetiti i kada je većina poslovnjaka na godišnjim odmorima. Drugim riječima, nitko ozbiljan u tako kratkom roku ne može stići pripremiti program rada HGK, obavezan uz prijavu.

  • +17
Dodjela nagrada Zlatna kuna najboljim tvrtkama i gospodarstvenicima po izboru HGK Izvor: Cropix / Autor: Boris Kovacev / CROPIX

Upitali smo poduzetnika Petra Lovrića, bivšeg predsjednika HUP-ova udruženja za male i srednje poduzetnike, kako ocjenjuje rad HGK u Burilovićevu mandatu i smatra li da je HGK danas korisniji poduzetnicima u odnosu na eru Nadana Vidoševića. 

'Mislim da HGK radi bolje. Ako Amerika ima svoju podružnicu komore u Hrvatskoj, onda je glupo da Hrvati nemaju svoju u SAD-u. Ako komora radi loše, onda je ne treba odmah gasiti, nego napraviti bolji program rada. Dakle bolje je, ali mislim da nam treba sveobuhvatan zakon o komori. Imamo četiri oblika poslovanja i 40, 50 strukovnih komora koje nemaju nikakvu koordinaciju. Jedan suvisli zakon napravio bi sinkronizaciju jer strukovne komore često s poduzetništvom nemaju nikakav doticaj, a trebale bi osigurati tržišni nastup', poručuje Lovrić. 

Podsjećamo, Luka Burilović je na čelnom mjestu HGK naslijedio Nadana Vidoševića, smijenjenog zbog afere Remorker. Nakon preuzimanja uspješno se odupro inicijativama za ukidanje obveznog članstva, u kojima je prednjačio tadašnji ministar poduzetništva u vladi Zorana Milanovića, Gordan Maras.

Glavno obećanje pomoću kojega se suprotstavio napadima neistomišljenika bilo je to da će uvođenjem novih usluga Komora povećati prihode iz vlastitih aktivnosti i tako postupno srezati članarine te omogućiti prelazak na dobrovoljno članstvo.

U početku mandata Burilovićeva ekipa pokušala je ojačati prihode uvođenjem raznih savjetničkih usluga za poduzetnike, poput servisa međunarodnih javnih natječaja ili pružanja informacija potrebnih budućim izvoznicima za izlazak na inozemna tržišta.

Kako smo pisali, novim uslugama u 2015. planirano je povećanje vlastitih prihoda za čak 75 posto (sa 8,3 na 14,5 milijuna kuna).

Međutim Komora se baš i nije snašla u komercijalnim vodama pa su ambiciozni planovi brzo pali u vodu. Pokazalo se da novi servisi poduzetnicima nisu dovoljno atraktivni da bi za njih izdvojili novac i tako je, umjesto velikog rasta komercijalnih prihoda, u 2015. zabilježen njihov pad od 10 posto.

S vremenom je Komora odustala od noviteta, a kao izvor prihoda ostale su joj tradicionalne usluge pripreme sajmova i stručnih seminara.

Međutim 2016. i one su podbacile. Prvobitni plan od 9,2 milijuna sredinom godine korigiran je na 8,78 milijuna kuna, a u konačnici je od sajmova i seminara realizirano tek 8,26 milijuna kuna.

S druge strane prihodi od članarina porasli su za tri posto, na 138,7 milijuna kuna, i čine gotovo 83 posto ukupnih prihoda, koji su preklani dosegnuli 167,4 milijuna kuna

Značajan rast prihoda došao je i od prodaje imovine, i to uglavnom nekretnina. Komora je tako 2016. uprihodila 2,7 milijuna kuna, a čišćenje nekretninskog portfelja nastavilo se i prošle godine.

Kada je riječ o rashodima, iz financijskog izvješća vidljivo je da su osjetno narasli troškovi zaposlenih, i to za devet posto ili 6,4 milijuna kuna. Unatoč najavama o smanjenju broja zaposlenih, Komora je 2016., drugu godinu zaredom, dodatno zapošljavala. Otvoreno je osam novih radnih mjesta, a broj zaposlenih povećao se na 498.

Među rastućim rashodnim stavkama ističu se i intelektualne i osobne usluge, a povećane su za 23,4 posto, te troškovi reprezentacije, koji su narasli za gotovo 30 posto (s 2,03 na 2,64 milijuna kuna).