GLAVNI EKONOMISTI BANAKA

BDP pada 5%, tečaj eura raste na 7,63

23.07.2009 u 14:07

Bionic
Reading

Glavni ekonomisti očekuju da će veliki učinak na pad BDP-a doći od strane investicija i izvoza kod kojih se očekuje pad za čak 10,5, odnosno 12,9 posto. No, najveći doprinos padu BDP-a dat će najveća pojedinačna komponenta - osobna potrošnja za koju su ekonomisti prije šest mjeseci očekivali pad za samo 0,9 posto; a sada predviđaju pad od čak 6,5 posto. Tu procjenu ocjenjuje vrlo realnom u svjetlu najavljenih novih nameta na dohotke

Prosječno očekivanje stope nezaposlenosti povećano je s 10,2 na 10,7 posto. To je razmjerno malo u svjetlu činjenice da se očekivanje promjene BDP-a u međuvremenu pogoršalo za 3,5 postotnih bodova.

Očekivanje inflacije nije se bitno mijenjalo i nastavlja se kretati oko tri posto. Međutim, radikalno se, ali u skladu s promjenom očekivanja osobne potrošnje, promijenilo očekivanje rasta plaća. Ekonomisti su tako prije šest mjeseci očekivali rast prosječne realne bruto plaće za 2,5 posto, a sada očekuju njen pad za 0,8 posto. Prema ocjeni glavnih ekonomista najvećih hrvatskih banaka, najkontroverzniji element ekonomske politike ovih je dana svakako fiskalna politika.

Ekonomisti su bitno pesimističniji u pogledu deficita opće države nego prije šest mjeseci. U siječnju su očekivali deficit opće države (koja pored središnjeg državnog proračuna uključuje i lokalnu upravu i samoupravu) od 2,7 posto BDP-a, a sada očekivani deficit iznosi 4 posto BDP-a. U prognozi ove vrijednosti vidljiva je velika razlika među pojedinim ekonomistima pa se raspon očekivanoga deficita opće države kreće od tri do 5,2 posto BDP-a.

Nova fiskalna napetost rezultirala je pesimizmom u pogledu očekivanih prinosa na državne obveznice. Prije šest mjeseci njihov je prinos na kraju godine očekivan na 7,36 posto, a sada je to očekivanje povećano za gotovo cijeli postotni bod - na 8,3 posto. Ekonomisti sada očekuju i nešto veće kamatne stope tržišta novca nego prije šest mjeseci, a jedini pokazatelj kod kojeg nije došlo do veće revizije očekivanja je tečaj eura.

Očekivana cijena eura korigirana je za samo 10 lipa prema kraju godine - s 7,53 na 7,63 kune. To je i jedina dobra vijest - zahvaljujući predanoj i jasnoj monetarnoj politici Hrvatska ima sve pretpostavke za izbjegavanje financijske krize i još većeg pada aktivnosti.