Od ukupno 291,7 milijardi kuna kredita u Hrvatskoj krajem prošle godine 12,42 posto, ili 36,2 milijarde kuna odnosi se na tzv. loše kredite, podaci su Hrvatske narodne banke (HNB).
U odnosu na kraj 2010. udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita u ukupnim kreditima porasto je za oko 1,2 postotna boda, sa 11,23 posto krajem 2010. na 12,42 posto krajem prošle godine, pokazuju podaci koje je središnja banka objavila na svojim internet stranicama.
Ti podaci upozoravaju na zamjetan rast udjela 'loših' kredita od 2008. godine.
Tako je krajem 2008. udio 'loših' kredita bio 4,94 posto. Već godinu kasnije udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita porastao je na 7,8 posto, krajem 2010. taj se udio penje na 11,23 posto, a krajem prošle godine na 12,42 posto.
Podaci po sektorima pokazuju da državne jedinice najurednije plaćaju svoje kredite - od ukupno 31,5 milijardi kuna kredita državnim jedinicama krajem 2011. udio loših kredita je 0,3 posto.
Najviše problema sa servisiranjem kredita imaju trgovačka društva kod kojih je upitna naplata svake pete kune kredita, od ukupno 122,9 milijardi kuna kredita, u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih je 20,10 posto ili 24,7 milijardi kuna.
Ukupni pak krediti stanovništvu krajem prošle godine iznosili su 128,1 milijardu kuna, od čega je 'loših' kredita nešto više od 11 milijardi kuna, što je udio od 8,61 posto.
Stanovništvo se najviše zadužilo putem stambenih kredita, krajem prošle godine ti su krediti iznosili 59,6 milijardi kuna, od čega je upitna naplata za njih 5,22 posto ili za 3,1 milijardu kuna.
Po veličini kod stanovništva slijede ostali krediti s iznosom od 56,5 milijardi kuna krajem prošle godine, a kod tih kredita udio loših je 12,16 posto, ili iznos od 6,9 milijardi kuna.
Najveći udio nenaplativih kredita kod stanovništva je kod hipotekarnih kredita i iznosi 21,33 posto ili 695 milijuna kuna.
Udio nenaplativih autokredita kod stanovništva je 4 posto, a isti je postotak i 'loših' kredita po kreditnim karticama.
Zanimljivo je da podaci o kvaliteti kredita po valutama pokazuju da je najveći udio loših kod kredita u kunama, takvih je 16,8 posto u ukupnim kunskim kreditima ili 11,9 milijardi kuna.
Približno je isti udio djelomično i potpuno nenadoknadivih kredita u eurima i švicarskim francima - oko 11 posto (u eurima 11,06 posto ili 20,5 milijardi kuna, a u francima 11,16 posto ili 3,5 milijardi kuna).
Pritom je kod kredita stanovništvu u eurima udio 'loših' kredita 6,93 posto, a u francima 8 posto.
U strukturi kredita vezanih za švicarski franak daleko je najniži udio 'loših' kredita od 1,77 posto kod kredita stanovništvu za kupnju automobila, a najveći, od čak 40,24 posto kod kredita trgovačkim društvima.
Tako je od ukupno 1,7 milijardi kuna auto kredita u francima djelomično i potpuno nenadoknadivo 31 milijun kuna. Od ukupno 3 milijarde kuna kredita poduzećima vezanim uz franak upitna je naplativnost 1,2 milijarde kuna.
Među najnižima je i udio loših u stambenim kreditima stanovništvu vezanih uz euro, takvih je 3,29 posto ili nešto više od milijardu kuna. Kod stambenih kredita u 'švicarcima' loših je 7,27 posto ili 1,8 milijardi kuna.
