Brojka od 1.700 milijardi eura, koju - pozivajući se na podatke Banke za međunarodna poravnanja - spominju mnogi vodeći svjetski mediji, govoreći o izloženosti inozemnih banaka i njihovih podružnica u istočnoj Europi, odnosi na ukupnu vrijednost bilance stanja inozemnih banaka u toj regiji, a ne na izloženost zaduženjima, ističe glavni ekonomist Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD).

'Ta je usporedba jednostavno besmislena', tvrdi Eric Berglof u pismu poslovnom dnevniku Financial Times. 'Znatno je bolja mjera potreba za refinanciranjem kratkoročna vanjska zaduženost regionalnih bankarskih sektora kod inozemnih kreditora', kazao je.

On je naglasio kako - uz izuzetak Rusije i Kazahstana, koji mogu računati na vlastite resurse, zahvaljujući godini visokih cijena nafte - kratkoročna zaduženost lokalnih bankarskih sektora kod inozemnih kreditora iznosi oko 130 milijardi dolara, od čega se više od polovice odnosi na dugove podružnica prema vlastitim krovnim bankama.

Berglofove tvrdnje potkrjepljuje izvješće Instituta za međunarodne financije (IIF), udruženja vodećih tvrtki za pružanje financijskih usluga koje broji više od 400 članova.

Taj institut također tvrdi da podatak o 1.700 milijardi eura izloženosti navodi na krive zaključke, te ističe da će očekivano slabljenje dotoka privatnog kapitala u europska gospodarstva u nastajanju - što se smatra najvećim rizikom za regionalne bankarske sektore, a time i zapadne banke - vjerojatno biti ograničeno na Rusiju i Ukrajinu

Očekuje se da će se neto dotok privatnog kapitala u Poljsku, Češku, Mađarsku, Rumunjsku, Bugarsku i Tursku nastaviti znatno sporijim, ali i dalje snažnim tempom, u visini 60 milijardi dolara, što odgovara pet posto ukupnog bruto domaćeg proizvoda tih zemalja, ističe IIF.

Iako navedena brojka predstavlja tek 40 posto rekordne razine priljeva, zabilježene 2007., IIF ističe da će u tim zemljama zaduživanje kod inozemnih banaka nastaviti rasti po projiciranoj stopi od 1,5 posto njihovog BDP-a.